U našem članku pod naslovom „Šta je MS (multipla skleroza) kod djece? Koji su simptomi? Kako se liječi?” govorit ćemo o detaljima ove bolesti. Pedijatrijska MS je multipla skleroza koja počinje u djetinjstvu ili adolescenciji. Dok približno 98% djece s MS-om ima oblik bolesti s relapsima i remisijama, taj udio kod odraslih pacijenata iznosi 84%. Ovo autoimuno oboljenje narušava komunikaciju između djetetovog mozga i tijela. Simptomi uključuju slabost mišića, kognitivne poteškoće i probleme s vidom. Liječenje može smanjiti učestalost pogoršanja simptoma.
Šta je pedijatrijska MS?
Multipla skleroza (MS) kod djece, odnosno pedijatrijska MS, je autoimuna bolest koja se javlja prije 18. godine i zahvata centralni nervni sistem, odnosno mozak i kičmenu moždinu.
Kod djece koja imaju MS, imunološki sistem greškom napada mijelin, zaštitni sloj koji se nalazi oko nerava u mozgu i kičmenoj moždini. Kada se mijelin ošteti, prenos nervnih signala između mozga i ostatka tijela može biti otežan.
Zbog toga se mogu pojaviti simptomi kao što su slabost mišića, umor, problemi s pamćenjem, ravnotežom i koordinacijom, kao i promjene vida.
Za pedijatrijsku MS ne postoji potpuno izlječenje, ali postoje terapije koje pomažu u kontroli simptoma i smanjuju rizik od dugoročnih posljedica bolesti.
Koji se oblici multiple skleroze (MS) javljaju kod djece?
Najčešći oblik MS-a kod djece je relapsni oblik. Oko 98% djece kojoj je dijagnosticirana ova bolest ima upravo taj oblik. Simptomi MS-a se pogoršavaju ili se povremeno javljaju i nestaju tokom djetetovog života.
Primarno progresivni MS je rjeđi. To znači da se simptomi kod djeteta mogu vremenom pogoršavati.
Koji su simptomi multiple skleroze kod djece?
Neki od ranih simptoma multiple skleroze kod djece uključuju:
- Optički neuritis: Bolan gubitak vida na jednom ili oba oka
- Transverzalni mijelitis: Slabost i/ili utrnulost uzrokovana upalnim ožiljkom na kičmenoj moždini
Prilikom postavljanja dijagnoze MS-a, ljekar će obratiti pažnju i na ove rane simptome.
Koji su simptomi MS-a kod djece?
Kod djece se najčešće mogu javiti sljedeći simptomi MS-a:
- Utrnulost, trnci ili osjećaj bockanja.
- Vrtoglavica.
- Teškoće pri hodanju i održavanju ravnoteže.
- Umor.
- Slabost u mišićima.
- Drhtanje.
- Teškoće s koncentracijom ili pamćenjem.
- Smetnje vida, poput zamagljenog ili dvostrukog vida.
Simptomi nisu isti kod svakog djeteta i mogu se mijenjati iz dana u dan. Najčešće se ne javljaju svi navedeni simptomi, već samo neki od njih.
Koji su uzroci MS-a kod djece?
MS kod djece nastaje zbog gubitka mijelina, što se naziva demijelinizacija.
Mijelin je zaštitni sloj koji se nalazi oko nervnih ćelija u mozgu i kičmenoj moždini. On pomaže da se poruke između mozga i ostatka tijela pravilno prenose.
Imunološki sistem štiti organizam od virusa, bakterija i drugih štetnih stvari. Međutim, kod MS-a imunološki sistem greškom napada mijelin, kao da je nešto štetno, i tako ga oštećuje.
Kada dođe do oštećenja mijelina, mogu se pojaviti promjene koje se na snimanjima vide kao lezije ili plakovi. Takvo oštećenje može ometati normalan prenos signala između mozga i različitih dijelova tijela, zbog čega se mogu javiti različiti simptomi.
Još uvijek se ne zna tačno zašto dolazi do ove reakcije imunološkog sistema.
Koji su faktori rizika za MS kod djece?
Tokom trudnoće rizik da dijete razvije MS može biti veći ako su prisutni sljedeći faktori:
- Izloženost toksinima, kao što su duhanski dim (pasivno pušenje) i pesticidi.
- Nizak nivo vitamina D u krvi.
- Izloženost virusu (Epstein-Barr virus ili mononukleoza).
- Gojaznost.
Ljekar koji vodi trudnoću može pomoći u planiranju i očuvanju dobrog zdravlja tokom trudnoće.
Koje komplikacije može izazvati MS kod djece?
Kod djece koja imaju MS mogu se pojaviti sljedeće komplikacije:
- Teškoće pri samostalnom hodanju.
- Depresija i anksioznost.
- Problemi s obavljanjem školskih obaveza.
- Slabija koordinacija pokreta šaka i ruku.
- Poteškoće s kontrolom mokraćnog mjehura ili crijeva, odnosno inkontinencija.
Mnoge od ovih poteškoća ne moraju se javiti odmah, a neke se mogu pojaviti tek kasnije, kada dijete odraste.
Kako se postavlja dijagnoza MS-a kod djece?
Da bi utvrdio da li dijete ima MS, ljekar prvo obavlja opći i neurološki pregled, a zatim prema potrebi traži dodatne pretrage. Također će razgovarati o ranijem zdravstvenom stanju djeteta i simptomima koji su se pojavili.
Pošto slične tegobe mogu biti prisutne i kod drugih bolesti, rade se dodatni testovi kako bi se provjerili mogući uzroci i došlo do tačne dijagnoze.
U dijagnostici se mogu koristiti sljedeće pretrage:
- Analize krvi i urina.
- Slikovne pretrage, kao što su magnetna rezonanca (MRI) ili optička koherentna tomografija.
- Lumbalna punkcija.
- Testovi evociranih potencijala (EP).
S obzirom na to da simptomi MS-a mogu biti slični simptomima drugih bolesti, ponekad je potrebno više vremena da se postavi tačna dijagnoza. Zbog toga dijete može nekoliko puta ići na preglede kod ljekara, što može biti naporno i za dijete i za porodicu. Međutim, kada se dijagnoza konačno potvrdi, ljekarski tim može lakše odrediti odgovarajuće liječenje i bolje kontrolisati simptome, kako bi bolest što manje uticala na svakodnevni život djeteta.
Može li se MS dijagnosticirati kod novorođenčadi?
Simptomi MS-a nisu prisutni pri rođenju; stoga je malo vjerovatno da će se dijagnoza postaviti u dobi dok je baba još uvijek mala. Simptomi postaju izraženiji kako dijete raste i razvija se. Bolest se najčešće javlja tokom adolescencije. Većina dijagnoza postavlja se prije 16. godine života.
Kako se liječi MS kod djece?
Kod djece koja imaju MS koji se javlja kroz napade, često se koristi terapija koja mijenja tok bolesti (DMT). Ova terapija može usporiti napredovanje bolesti i smanjiti broj pogoršanja simptoma. Jedan od lijekova koji je odobrila FDA je fingolimod u oralnom obliku. Ovaj lijek se preporučuje djeci od 10 godina i starijoj. Trenutno se istražuju i druge DMT terapije za primjenu kod djece.
Ljekar će također liječiti i simptome MS-a koji se javljaju kod djeteta.
U ove terapije mogu spadati:
- Radna terapija.
- Fizikalna terapija.
- Govorna terapija.
- Neuropsihološka testiranja i terapija.
Ako simptomi utiču na pamćenje i razmišljanje, djetetu može biti potrebna dodatna podrška tokom nastave.
Mogu biti dostupna i klinička istraživanja u kojima se ispituje djelovanje novih terapija. Ljekar može dati više informacija o tome da li bi takva opcija mogla biti odgovarajuća za dijete.
Kada se treba obratiti ljekaru?
Veoma je važno razgovarati s ljekarima ako se dijete žali na bilo kakve simptome, poput osjećaja trnjenja u rukama i nogama ili promjena vida. Rano otkrivanje multiple skleroze (MS) je od ključnog značaja. Ljekari mogu pregledati dijete ili adolescenta i odrediti najbolji put ka postavljanju dijagnoze.
Ako se nakon postavljanja dijagnoze pojave novi simptomi ili dođe do pogoršanja stanja (napada bolesti), potrebno je kontaktirati zdravstveni tim.
Kakav je tok MS-a kod djece?
Kod djece kojoj je postavljena dijagnoza MS-a, tok bolesti je najčešće povoljan. Postoje terapije koje mogu smanjiti broj pogoršanja i ublažiti simptome. Da bi se smanjio rizik od trajnih posljedica i invaliditeta, MS je potrebno redovno pratiti i liječiti tokom cijelog života. Zbog toga dijete treba imati redovne kontrole kod zdravstvenog tima koji prati tok bolesti.
Kod neke djece koja imaju MS sa napadima, kasnije u odrasloj dobi može se razviti sekundarno progresivni MS. Kod ovog oblika simptomi se postepeno pogoršavaju. Istraživanja pokazuju da kod osoba kojima je MS dijagnosticiran u djetinjstvu bolest obično napreduje sporije nego kod odraslih osoba koje imaju sekundarno progresivni MS.
Da li MS može uticati na školski život djeteta?
Pošto MS može uticati na pamćenje, razmišljanje i učenje, dijete može imati poteškoće u školi. Zbog toga može biti korisno uraditi barem jedno neuropsihološko testiranje. Također je važno redovno razgovarati sa nastavnicima. Postoje različiti načini podrške koji mogu pomoći djetetu da školske obaveze i ciljeve ostvaruje u skladu sa svojim mogućnostima i tempom.
Većina djece koja imaju MS može se normalno družiti sa svojim vršnjacima. Mogu se igrati i učestvovati u istim aktivnostima kao i druga djeca. Ako postoji bilo kakva nedoumica, ljekar može roditeljima objasniti da li je određena aktivnost sigurna za dijete.
Za roditelje ili osobe koje brinu o djetetu, saznanje da dijete ima MS može biti zabrinjavajuće. Kod većine djece MS se javlja u obliku napada, što znači da se simptomi tokom života mogu povremeno pojavljivati i povlačiti. Ljekar može napraviti plan liječenja kako bi se smanjila učestalost i jačina simptoma. Iako je MS bolest koja traje cijeli život i ne može se potpuno izliječiti, uz pravilno liječenje i praćenje dijete može nastaviti da se igra, uči i vodi svakodnevni život sa što manje poteškoća.