U našem članku pod nazivom „Šta je kičma? Koja je njena građa i koje su njene funkcije?“ detaljnije ćemo govoriti o ovoj temi. Važni dijelovi kičme uključuju pršljenove (kosti), diskove, živce i kičmenu moždinu. Kičma pruža oslonac tijelu te omogućava hodanje, okretanje i kretanje. Diskovi koji ublažavaju opterećenje između pršljenova mogu se s godinama ili usljed povrede oštetiti, što može dovesti do diskus hernije. Vježbe mogu ojačati mišiće trupa koji podržavaju kičmu i pomoći u sprečavanju povreda i bolova u leđima.
Šta je kičma?
Kičma predstavlja glavni oslonac ljudskog tijela i povezuje različite dijelove mišićno-koštanog sistema. Kičma nam pomaže pri izvođenju pokreta kao što su sjedenje, stajanje, hodanje, savijanje i okretanje. Povrede leđa, bolesti kičme i drugi problemi mogu dovesti do oštećenja kičme i pojave bolova u leđima.
Koji su dijelovi kičme?
Zdrava kičma ima tri prirodne krivine koje formiraju oblik slova S. Ove krivine ublažavaju pritisak i udarce kojima je tijelo izloženo te štite kičmu od povreda. Dijelovi od kojih se sastoji kičma su sljedeći;
- Pršljenovi: Kičma se sastoji od 33 pršljena (male kosti) naslaganih jedan na drugi, koje formiraju kičmeni kanal. Kičmeni kanal je tunel u kojem se nalaze kičmena moždina i živci, štiteći ih od povreda. Većina pršljenova se pomiče kako bi omogućili različite pokrete tijela. Dnji pršljenovi (krstača i trtična kost) su spojeni zajedno i ne pomjeraju se.
- Fasetni zglobovi: Ovi zglobovi kičme imaju hrskavicu (klizavo vezivno tkivo) koja omogućava pršljenovima da klize jedan uz drugi. Fasetni zglobovi omogućavaju savijanje i okretanje tijela te pružaju fleksibilnost i stabilnost. Artritis se može razviti na ovim zglobovima, pa to može uzrokovati bol u leđima ili vratu.
- Intervertebralni diskovi: Ovi ravni, okrugli jastučići nalaze se između pršljenova i služe kao amortizeri za kičmu. Svaki disk ima mekani, gelasti centar (nucleus pulposus) okružen fleksibilnim vanjskim prstenom (anulus). Intervertebralni diskovi su pod stalnim pritiskom. Hernija diska može puknuti, što omogućava da dio gelaste supstance iz njega iscuri. Hernija diska, poznata i kao ispupčen, pomjeren ili puknut disk, može uzrokovati bolove.
- Kičmena moždina i živci: Kičmena moždina je stup živaca koji se proteže dužinom kičmenog kanala. Kičmena moždina se proteže od lobanje do donjeg dijela leđa. Iz otvora između pršljenova (neuralni forameni) izlazi 31 par živaca. Ovi živci imaju funkciju da prenose signale između mozga i mišića.
- Meka tkiva: Ligamenti povezuju pršljenove jedne s drugima kako bi držali kičmu na mjestu. Mišići pružaju potporu leđima i pomažu pri kretanju tijela. Tetive povezuju mišiće za kosti i pomažu pri kretanju.
Koji su segmenti kičme?
Trideset tri pršljena čine pet različitih segmenata kičme. Ovi segmenti, koji se protežu od vrata do kukova (trtičnog dijela), obuhvataju:
- Cervikalni (vratni): Najviši dio kičme sadrži sedam pršljenova (C1 do C7). Ovi cervikalni (vratni) pršljenovi omogućavaju okretanje, naginjanje i klimanje glave. Cervikalna kičma formira unutrašnji oblik slova C koji se naziva lordoza.
- Torakalni (srednji dio leđa): Torakalni ili grudni dio kičme sadrži 12 pršljenova (T1 do T12). Rebra se pričvršćuju za torakalnu kičmu. Ovaj dio kičme se blago zakrivljuje unazad i formira oblik slova C koji se naziva kifotička krivina.
- Lumbalni dio (donji dio leđa): Pet pršljenova (L1 do L5) čine donji dio kičme. Lumbalna kičma podržava gornje dijelove kičme. Povezan je sa karlicom i nosi većinu tjelesne težine, kao i opterećenje pri podizanju i nošenju predmeta. Mnogi problemi s leđima javljaju se u lumbalnim pršljenovima. Lumbalna kičma se zakrivljuje prema unutra, formirajući lordotičku krivinu u obliku slova C.
- Sakrum: Ova kost trokutastog oblika povezuje kičmu sa kukovima. Pet sakralnih pršljenova (S1 do S5) spajaju se kada se beba razvija u maternici, što znači da su nepokretni. Sakrum i kosti kuka formiraju prsten koji se naziva karlični pojas.
- Trtična kost (koksiks): Na donjem završetku kičmenog stuba nalazi se mala kost koja nastaje spajanjem četiri pršljena. Ona služi kao mjesto gdje se spajaju mišići i ligamenti karličnog dna.
Koja stanja i poremećaji mogu uticati na kičmu?
Bol u leđima je vrlo čest i procjenjuje se da ga tokom života iskusi oko 80% ljudi u Americi. Sa starenjem dolazi do prirodnog trošenja pršljenova i diskova, što može uzrokovati bol. Pored toga, na zdravlje kičme mogu uticati i različiti drugi poremećaji, kao što su:
- Artritična stanja poput ankilozantnog spondilitisa.
- Povrede i uganuća leđa.
- Urođene mane poput spina bifide.
- Koštane izrasline (grubi rubovi na pršljenovima koji vrše pritisak na kičmenu moždinu i živce).
- Deformacije kičme (skolioza i kifoza).
- Neuromišićne bolesti poput amiotrofične lateralne skleroze (ALS).
- Povrede živaca, uključujući spinalnu stenozu, išijas i uklještene živce.
- Osteoporoza (slabljenje kostiju).
- Povrede kičme, uključujući frakture kičme, herniju diska i paralizu.
- Tumori i rak kičme.
- Infekcije kičme poput meningitisa i osteomijelitisa.
Kako brinuti o zdravlju kičme?
Jaki mišići leđa mogu zaštititi kičmu i spriječiti probleme s leđima. Pokušajte raditi vježbe za jačanje i istezanje leđa barem dva puta sedmično. Vježbe poput planka jačaju trup (trbušne mišiće, bokove i leđne mišiće) i tako pružaju veću potporu kičmi. Ostale mjere zaštite uključuju:
- Prilikom podizanja predmeta, savijte koljena i držite kičmu uspravnom.
- Ako je potrebno, smanjite tjelesnu težinu, jer višak kilograma povećava opterećenje na leđa.
- Vodite računa o pravilnom držanju tijela (posturi).
Kada se treba obratiti ljekaru?
Potrebno je obratiti se ljekaru ukoliko se pojave sljedeći simptomi ili situacije:
- Bol u leđima praćen povišenom temperaturom.
- Problemi s kontrolom mokraćnog mjehura ili crijeva.
- Slabost u nogama ili bol koja se iz leđa širi niz noge.
- Bol koja se pogoršava, uzrokuje mučninu ili nesanicu, ili ometa svakodnevne aktivnosti.
Kičma je složena struktura sastavljena od malih pršljenova, diskova, živaca, zglobova, ligamenata i mišića. Ovaj dio anatomije je podložan povredama, artritisu, herniji diskova, uklještenju živaca i drugim problemima. Bol u leđima može uticati na kvalitet života i uživanje u svakodnevnim aktivnostima. Ljekar može pomoći u ublažavanju bolova u leđima i ponuditi prijedloge za jačanje mišića koji podržavaju kičmu i sprječavanje povreda leđa.