Šta su malunion i nonunion? Koji su simptomi i kako se liječe? Malunion i nonunion su problemi koji mogu nastati kada prijelom kosti ne zaraste kako treba. Kod maluniona kost zaraste u pogrešnom položaju. Kod nonuniona prijelom ne zaraste nikako ni nakon dovoljno vremena. Na zarastanje kosti mogu uticati različiti mehanički i biološki faktori. Tokom liječenja doktor će pokušati utvrditi šta je dovelo do problema i prema tome odabrati odgovarajuću terapiju.
Šta su malunion i nonunion?
Malunion i nonunion su stanja kod kojih prijelom nije pravilno zarastao. Kod maluniona se dijelovi slomljene kosti spoje, ali kost zaraste u pogrešnom položaju. Kod nonuniona se dijelovi kosti ne spoje ni nakon što je prošlo dovoljno vremena da kost zaraste. Takvi prijelomi mogu uticati na stabilnost kosti, pokretljivost i normalno funkcionisanje tog dijela tijela. Većina prijeloma uz odgovarajuće liječenje zaraste bez problema. Ako se to ne desi, obično postoji neki razlog koji ometa zarastanje te kosti.
Nekada je problem mehanički. Na primjer, problem može biti to što dijelovi slomljene kosti nisu bili dovoljno dobro učvršćeni tokom zarastanja. Problem može biti i biološki, kada tijelo nema dovoljno dobre uslove da obnovi kost. Kod liječenja maluniona i nonuniona važno je uzeti u obzir oba faktora.
Koje vrste nonuniona postoje?
Nonunion se može podijeliti na hipertrofični, atrofični i oligotrofični. Ova podjela zavisi od toga šta ometa zarastanje kosti.
- Hipertrofični nonunion: Kod ovog tipa vidi se stvaranje nove kosti, ali se krajevi prijeloma ipak ne spajaju. To znači da tijelo ima dovoljno mogućnosti za zarastanje, ali dijelovi kosti nisu bili dovoljno stabilni i dobro učvršćeni.
- Atrofični nonunion: Kod ovog tipa nema dovoljno stvaranja nove kosti, a često je slabija i cirkulacija u tom području. To pokazuje da postoje biološki problemi koji ometaju zarastanje. Ponekad može biti prisutna i infekcija koja dodatno smanjuje dotok krvi u kost. Tada se govori o septičkom nonunionu.
- Oligotrofični nonunion: Kod ovog tipa postoji nešto novog koštanog tkiva, ali zarastanje nije završeno. Dijelovi kosti nisu u pravilnom položaju. To može značiti da nisu dobro namješteni na početku ili su se kasnije pomjerili. U ovom slučaju na zarastanje mogu uticati i stabilnost kosti i biološki faktori.
Koji su simptomi maluniona?
Kod maluniona kost može izgledati:
- iskrivljeno ili savijeno,
- zarotirano ili okrenuto u pogrešnom položaju,
- kraće nego prije povrede.
Korištenje takve kosti može izazvati:
- bol,
- otok,
- šepanje.
Pošto su kosti međusobno povezane, nepravilno zarasla kost može dodatno opteretiti druge dijelove tijela. Zbog toga se bol može javiti i na drugom mjestu, a ne samo tamo gdje je bio prijelom.
Ako nepravilno zarasla kost pritiska ili isteže živac, mogu se pojaviti i simptomi povezani sa živcima, kao što su:
- utrnulost i trnci,
- slabost mišića,
- bol duž živca.
Koji su simptomi nonuniona?
Kod prijeloma koji ne zarasta kako treba mogu se javiti:
- dubok bol koji traje duže vrijeme,
- stalna slabost ili smanjena pokretljivost,
- vidljiva promjena oblika, kao što su izbočina ili udubljenje.
Ako postoji infekcija kosti, simptomi mogu biti prisutni, ali i ne moraju. Mogu se javiti:
- otok,
- povišena temperatura,
- drhtavica
Šta uzrokuje malunion i nonunion?
Postoji više razloga zbog kojih prijelom može loše ili nepotpuno zarasti.
- Vrsta i težina prijeloma: Neki prijelomi jednostavno teže zarastaju. To se posebno odnosi na spiralne prijelome i prijelome kod kojih je kost slomljena na više dijelova. Zarastanje može biti još sporije ako je povredom oslabljen i dotok krvi u kost.
- Kada je liječenje počelo i kako je prijelom zbrinut: Ako se nakon prijeloma ne ode na vrijeme doktoru, kost može početi zarastati u pogrešnom položaju. Dijelovi kosti se mogu pomjeriti i nakon što su namješteni, posebno ako nisu dovoljno dobro učvršćeni ili je liječenje počelo kasno.
- Vrijeme potrebno za zarastanje: Kosti treba vremena da zarastu i tokom tog perioda moraju biti mirne i pravilno namještene. Nekim prijelomima treba više vremena nego drugima. Ako se gips skine prerano ili se povrijeđeni dio počne prerano opterećivati, kost može teže zarasti.
- Opće zdravstveno stanje: Ako tijelo sporije zarasta, veća je mogućnost za malunion ili nonunion. Starija životna dob, loša ishrana, dijabetes, bolesti štitne žlijezde i druga stanja mogu usporiti zarastanje kostiju. Pušenje i korištenje nikotina takođe negativno utiču na kosti.
Kako se dijagnostikuju malunion i nonunion?
Doktor će prvo razgovarati sa pacijentom o povredi, liječenju i drugim zdravstvenim problemima. Nakon toga će pregledati kost i provjeriti da li postoji vidljiva promjena oblika. Doktor može lagano pomjeriti povrijeđeni dio i provjeriti da li to izaziva bol ili nelagodu. Ako je prijelom na nozi, može pogledati kako osoba hoda, a po potrebi i uporediti dužinu kostiju. Zatim se rade snimanja kao što su: rendgen, CT i magnetna rezonanca (MR).
Ako se vidi da je kost zarasla u pogrešnom položaju, doktor može postaviti dijagnozu maluniona. Ako kost nakon očekivanog vremena još nije počela pravilno zarastati ili nije potpuno zarasla, može se govoriti da je riječ o usporenom zarastanju ili nonunionu. Vrijeme zarastanja nije isto kod svakog prijeloma. Zavisi od vrste povrede, kosti koja je slomljena i općeg zdravstvenog stanja. Zbog toga se dijagnoza nonuniona nekada može postaviti tek nakon šest, devet ili čak 12 mjeseci.
Mogu li se malunion i nonunion ispraviti?
Ne mora se svaki malunion ili nonunion liječiti operacijom. To zavisi od toga koja je kost zahvaćena, koliko se koristi i koliko problem utiče na svakodnevni život. Neki prijelomi koji nisu dobro zarasli mogu ograničiti kretanje, izazivati bol ili dovesti do drugih problema. U tim slučajevima može biti potrebna operacija. Doktor obično prvo razmatra liječenje bez operacije, a ako ono ne pomogne, može preporučiti operativno liječenje.
Liječenje maluniona
Kod maluniona se prvo mogu pokušati načini liječenja bez operacije:
- Ortoza: Može pomoći da kost ili zglob budu u boljem položaju tokom kretanja.
- Ulošci za obuću: Mogu pomoći ako je jedna noga zbog nepravilnog zarastanja kraća od druge.
- Fizikalna terapija: Određene vježbe mogu ojačati mišiće i smanjiti opterećenje na nepravilno zaraslu kost.
- Lijekovi protiv bolova: Nesteroidni protivupalni lijekovi mogu pomoći kod povremenog bola i nelagode.
Ako je potrebna operacija, mogu se raditi:
- Osteotomija: Hirurg presiječe kost i ponovo je postavi u pravilniji položaj.
- Produženje ekstremiteta: Ako je ruka ili noga postala prekratka, može se postaviti poseban uređaj kojim se kost postepeno produžava.
Liječenje nonuniona
Kod nonuniona se takođe prvo mogu pokušati metode bez operacije:
- Liječenje drugih zdravstvenih problema: Ako postoji infekcija, druga bolest ili loša ishrana, prvo treba liječiti taj problem.
- Ortoza, udlaga ili gips: Pomažu da kost ostane mirna i stabilna kako bi mogla zarasti.
- Stimulator kosti: Ovi uređaji koriste ultrazvučne ili elektromagnetne talase kako bi podstakli zarastanje kosti.
- Biološke injekcije: Matične ćelije ili plazma bogata trombocitima mogu se koristiti kako bi se pokušalo podstaći zarastanje i stvaranje nove kosti.
Ako je potrebna operacija, mogu se raditi:
- Debridman: Hirurg uklanja mrtvo ili oštećeno tkivo iz područja kosti.
- Vaskularna operacija: Ako je problem slab dotok krvi, vaskularni hirurg može pokušati popraviti cirkulaciju u tom području.
- Koštani graft: Dio kosti može se uzeti sa drugog mjesta u tijelu ili od donora i postaviti na mjesto prijeloma. To pomaže stvaranju nove kosti.
- Otvorena repozicija i unutrašnja fiksacija: Tokom operacije hirurg vraća slomljene dijelove kosti na njihovo mjesto i učvršćuje ih pločicama, vijcima ili čavlima kako bi kost mogla pravilno zarasti.
Kakav je oporavak nakon liječenja prijeloma koji nije pravilno zarastao?
I operativno i neoperativno liječenje maluniona i nonuniona uglavnom daje dobre rezultate. Ipak, oporavak može potrajati. Tokom oporavka može biti potrebno koristiti štap ili hodalicu, a nakon toga ići na fizikalnu terapiju. Liječenje ponekad ne uspije ako kost ne ostane u pravilnom položaju ili ako se ne mogu riješiti problemi koji ometaju njeno zarastanje. Nekada nije odmah jasno da je došlo do prijeloma. Ako postoji sumnja da je kost slomljena, najbolje je javiti se doktoru i uraditi pregled.
Što se prijelom ranije otkrije i počne liječiti, veća je šansa da će kost pravilno zarasti. Doktor će pregledati povredu i utvrditi da li postoji nešto što bi moglo usporiti zarastanje. Takođe će objasniti na šta treba paziti tokom oporavka kako bi se smanjio rizik da kost zaraste pogrešno ili da uopšte ne zaraste.