U našem tekstu „Šta je vertebralni osteomijelitis? Koji su simptomi i kako se leči?“ detaljnije ćemo govoriti o ovoj temi. Vertebralni osteomijelitis je retka infekcija kičme, a najčešće je uzrokuje bakterija Staphylococcus aureus. Može se pojaviti nakon operacije ili kada se infekcija iz nekog drugog dela tela proširi do kičme. Rizik je veći kod starijih osoba i kod onih koji koriste nesterilne igle.
Šta je vertebralni osteomijelitis?
Vertebralni osteomijelitis je retka infekcija kičme. Osteomijelitis je infekcija kosti koju mogu izazvati bakterije ili gljivice, a i sam po sebi je redak.
Vertebralni osteomijelitis može nastati nakon povrede kičme ili operacije. Može se razviti i kada se infekcija iz nekog drugog dela tela putem krvi proširi do kičme. Ovo stanje se naziva i spinalni osteomijelitis ili spondilodiscitis.
Ko može dobiti vertebralni osteomijelitis?
Prema istraživanjima, ovo stanje se češće javlja kod muškaraca nego kod žena. Rizik se povećava s godinama.
Veći rizik mogu imati:
- Osobe koje su bolesne i žive u domu za negu.
- Osobe koje idu na dijalizu.
- Osobe sa srpastom anemijom.
- Osobe koje sebi daju lekove ili druge supstance nesterilnim iglama.
Koliko je vertebralni osteomijelitis čest?
Procenjuje se da se vertebralni osteomijelitis javlja kod oko 4,8 na 100.000 ljudi, a broj slučajeva se s vremenom povećava. Jedna procena navodi da se u SAD-u svake godine pojavi između 26.170 i 65.400 slučajeva. Ipak, tačan broj je teško odrediti jer se ova bolest ponekad teško dijagnosticira.
Koji su simptomi vertebralnog osteomijelitisa?
Mogu se javiti:
- Bol u leđima koja se pogoršava pri kretanju i ne prolazi nakon odmora, toplih obloga ili lekova protiv bolova.
- Slabost.
- Utrnulost i trnci.
- Gubitak telesne težine.
Osoba može imati vertebralni osteomijelitis i ako nema povišenu temperaturu.
Šta uzrokuje vertebralni osteomijelitis?
Vertebralni osteomijelitis najčešće izazivaju bakterije. Najčešći uzrok je Staphylococcus aureus, odnosno stafilokok. Ova bakterija je veoma česta i mnogi ljudi je imaju u nosu, a da im ne pravi nikakve probleme. Ipak, ako izazove infekciju, ona može biti ozbiljna. Uzrok mogu biti i gljivice ili bakterija Mycobacterium tuberculosis, koja izaziva tuberkulozu.
Infekcija kosti može nastati nakon preloma ili povrede, posebno ako nešto prodre do kosti. Može se proširiti i iz nekog drugog zaraženog dela tela putem krvi. To se, na primer, može desiti kod rana od dugog ležanja ili infekcija mokraćnih puteva.
Da li je vertebralni osteomijelitis zarazan?
Sama infekcija kosti nije zarazna. Međutim, mikroorganizmi koji je izazivaju mogu se preneti na drugu osobu.
Kako se dijagnosticira vertebralni osteomijelitis?
Simptomi mogu biti slični kao kod drugih bolesti. Zato će lekar prvo pitati za vaše zdravstveno stanje i obaviti pregled. Ako bude potrebno, tražit će i dodatne pretrage, kao što su:
- Krvne analize koje pokazuju postoji li upala, na primer sedimentacija, C-reaktivni protein (CRP) i broj belih krvnih zrnaca. Analize krvi, tkiva, gnoja ili tečnosti iz zgloba ili kosti kako bi se otkrilo koji je mikroorganizam izazvao infekciju.
- Snimanja kao što su magnetna rezonanca (MR), CT i rendgen. Ponekad se radi i snimanje kostiju.
- Biopsija, kod koje se uzima mali uzorak tkiva ili kosti. To može pomoći da se potvrdi dijagnoza i izabere odgovarajući antibiotik. Biopsija se ponekad radi uz pomoć CT-a.
Kako se leči vertebralni osteomijelitis?
Lečenje se obično radi antibioticima. Mogu se piti kao tablete ili davati kroz venu, zavisno od stanja. Terapija najčešće traje oko šest sedmica.
Lekar može preporučiti i steznik za leđa kako bi kičma bila stabilnija, kao i rehabilitaciju za jačanje mišića.
Ako je infekcija ozbiljnija, ponekad je potrebna i operacija. Njome se može očistiti zaraženo područje ili učvrstiti kičma ako postoji opasnost da se pršljenovi oštete ili oslabe.
Kako se može spriječiti vertebralni osteomijelitis?
Vertebralni osteomijelitis se češće javlja kod muškaraca, ali postoje neki rizici koje je moguće smanjiti. Na primer:
- Ne koristiti lekove koji vam nisu propisani i ne ubrizgavati ih nesterilnim ili prljavim iglama.
- Ako imate dijabetes, držati ga pod kontrolom i pridržavati se saveta lekara.
- Paziti da ne dođe do posekotina i ogrebotina na koži. Ako imate ranu, važno je dobro je očistiti kako ne bi došlo do infekcije.
- Voditi zdrav način života, pravilno se hraniti, redovno se kretati i dovoljno spavati.
Kada se treba javiti lekaru?
Najbolje je javiti se lekaru što ranije ako:
- ste nedavno imali operaciju ili neku infekciju, na primer infekciju mokraćnih puteva, a imate bol u vratu ili leđima koja ne prolazi bez obzira na odmor, tople obloge ili lekove protiv bolova;
- imate temperaturu koja se ne može smanjiti lekovima;
- ste nedavno imali stomatološki zahvat ili ste primali lekove injekcijom, a nakon toga imate bol u vratu ili leđima koja ne prolazi;
- već imate vertebralni osteomijelitis, a simptomi se pogoršavaju ili se pojavi neki novi simptom.
Vertebralni osteomijelitis je redak, ali se ipak može pojaviti. Rizik je veći kod osoba koje su lošijeg općeg zdravstvenog stanja ili već imaju neku drugu infekciju. Ako imate bol u leđima koja ne prolazi ni nakon toplih obloga ili lekova protiv bolova, treba se javiti lekaru. Posebno je važno da se što prije pregledate ako ste na dijalizi, ako sebi dajete lekove injekcijom ili ako ste nedavno imali operaciju, a bol u leđima ne prestaje. Što se vertebralni osteomijelitis ranije otkrije i počne lečiti, veće su šanse za dobar ishod lečenja.