Medicabil Logo
Blog objave

Šta su malunion i nonunion? Koji su simptomi i kako se leče?

Kreirano06.09.2026 14:26:07
·
Poslednje ažuriranje06.09.2026 14:36:53
·
Medicinski pregled06.09.2026
·
·
Šta su malunion i nonunion? Koji su simptomi i kako se leče? Malunion i nonunion su problemi koji mogu nastati kada prelom kosti ne zaraste kako treba. Kod maluniona kost zaraste u pogrešnom položaju. Kod nonuniona prelom ne zaraste nikako ni nakon dovoljno vremena. Na zarastanje kosti mogu uticati različiti mehanički i biološki faktori. Tokom lečenja doktor će pokušati utvrditi šta je dovelo do problema i prema tome odabrati odgovarajuću terapiju.

Šta su malunion i nonunion?

Malunion i nonunion su stanja kod kojih prelom nije pravilno zarastao. Kod maluniona se delovi slomljene kosti spoje, ali kost zaraste u pogrešnom položaju. Kod nonuniona se delovi kosti ne spoje ni nakon što je prošlo dovoljno vremena da kost zaraste. Takvi prelomi mogu uticati na stabilnost kosti, pokretljivost i normalno funkcionisanje tog dijela tela. Većina preloma uz odgovarajuće lečenje zaraste bez problema. Ako se to ne desi, obično postoji neki razlog koji ometa zarastanje te kosti.

Nekada je problem mehanički. Na primer, problem može biti to što delovi slomljene kosti nisu bili dovoljno dobro učvršćeni tokom zarastanja. Problem može biti i biološki, kada telo nema dovoljno dobre uslove da obnovi kost. Kod lečenja maluniona i nonuniona važno je uzeti u obzir oba faktora.

Koje vrste nonuniona postoje?

Nonunion se može podeliti na hipertrofični, atrofični i oligotrofični. Ova podela zavisi od toga šta ometa zarastanje kosti.
  • Hipertrofični nonunion: Kod ovog tipa vidi se stvaranje nove kosti, ali se krajevi preloma ipak ne spajaju. To znači da telo ima dovoljno mogućnosti za zarastanje, ali delovi kosti nisu bili dovoljno stabilni i dobro učvršćeni.
  • Atrofični nonunion: Kod ovog tipa nema dovoljno stvaranja nove kosti, a često je slabija i cirkulacija u tom području. To pokazuje da postoje biološki problemi koji ometaju zarastanje. Ponekad može biti prisutna i infekcija koja dodatno smanjuje dotok krvi u kost. Tada se govori o septičkom nonunionu.
  • Oligotrofični nonunion: Kod ovog tipa postoji nešto novog koštanog tkiva, ali zarastanje nije završeno. Delovi kosti nisu u pravilnom položaju. To može značiti da nisu dobro namešteni na početku ili su se kasnije pomerili. U ovom slučaju na zarastanje mogu uticati i stabilnost kosti i biološki faktori.

Koji su simptomi maluniona?

Kod maluniona kost može izgledati:
  • iskrivljeno ili savijeno,
  • zarotirano ili okrenuto u pogrešnom položaju,
  • kraće nego prije povrede.

Korištenje takve kosti može izazvati:
  • bol,
  • otok,
  • šepanje.

Pošto su kosti međusobno povezane, nepravilno zarasla kost može dodatno opteretiti druge delove tela. Zbog toga se bol može javiti i na drugom mestu, a ne samo tamo gdje je bio prelom.

Ako nepravilno zarasla kost pritiska ili isteže živac, mogu se pojaviti i simptomi povezani sa živcima, kao što su:
  • utrnulost i trnci,
  • slabost mišića,
  • bol duž živca.

Koji su simptomi nonuniona?

Kod preloma koji ne zarasta kako treba mogu se javiti:
  • dubok bol koji traje duže vreme,
  • stalna slabost ili smanjena pokretljivost,
  • vidljiva promena oblika, kao što su izbočina ili udubljenje.

Ako postoji infekcija kosti, simptomi mogu biti prisutni, ali i ne moraju. Mogu se javiti:
  • otok,
  • povišena temperatura,
  • drhtavica

Šta uzrokuje malunion i nonunion?

Postoji više razloga zbog kojih prelom može loše ili nepotpuno zarasti.
  • Vrsta i težina preloma: Neki prelomi jednostavno teže zarastaju. To se posebno odnosi na spiralne prelome i prelome kod kojih je kost slomljena na više delova. Zarastanje može biti još sporije ako je povredom oslabljen i dotok krvi u kost.
  • Kada je lečenje počelo i kako je prelom zbrinut: Ako se nakon preloma ne ode na vreme doktoru, kost može početi zarastati u pogrešnom položaju. Delovi kosti se mogu pomeriti i nakon što su namešteni, posebno ako nisu dovoljno dobro učvršćeni ili je lečenje počelo kasno.
  • Vreme potrebno za zarastanje: Kosti treba vremena da zarastu i tokom tog perioda moraju biti mirne i pravilno nameštene. Nekim prelomima treba više vremena nego drugima. Ako se gips skine prerano ili se povređeni dio počne prerano opterećivati, kost može teže zarasti.
  • Opće zdravstveno stanje: Ako telo sporije zarasta, veća je mogućnost za malunion ili nonunion. Starija životna dob, loša ishrana, dijabetes, bolesti štitne žlezde i druga stanja mogu usporiti zarastanje kostiju. Pušenje i korištenje nikotina takođe negativno utiču na kosti.

Kako se dijagnostikuju malunion i nonunion?

Doktor će prvo razgovarati sa pacijentom o povredi, lečenju i drugim zdravstvenim problemima. Nakon toga će pregledati kost i proveriti da li postoji vidljiva promena oblika. Doktor može lagano pomeriti povređeni dio i proveriti da li to izaziva bol ili nelagodu. Ako je prelom na nozi, može pogledati kako osoba hoda, a po potrebi i uporediti dužinu kostiju. Zatim se rade snimanja kao što su: rendgen, CT i magnetna rezonanca (MR).

Ako se vidi da je kost zarasla u pogrešnom položaju, doktor može postaviti dijagnozu maluniona. Ako kost nakon očekivanog vremena još nije počela pravilno zarastati ili nije potpuno zarasla, može se govoriti da je reč o usporenom zarastanju ili nonunionu. Vreme zarastanja nije isto kod svakog preloma. Zavisi od vrste povrede, kosti koja je slomljena i općeg zdravstvenog stanja. Zbog toga se dijagnoza nonuniona nekada može postaviti tek nakon šest, devet ili čak 12 meseci.

Mogu li se malunion i nonunion ispraviti?

Ne mora se svaki malunion ili nonunion lečiti operacijom. To zavisi od toga koja je kost zahvaćena, koliko se koristi i koliko problem utiče na svakodnevni život. Neki prelomi koji nisu dobro zarasli mogu ograničiti kretanje, izazivati bol ili dovesti do drugih problema. U tim slučajevima može biti potrebna operacija. Doktor obično prvo razmatra lečenje bez operacije, a ako ono ne pomogne, može preporučiti operativno lečenje.

Lečenje maluniona

Kod maluniona se prvo mogu pokušati načini lečenja bez operacije:
  • Ortoza: Može pomoći da kost ili zglob budu u boljem položaju tokom kretanja.
  • Ulošci za obuću: Mogu pomoći ako je jedna noga zbog nepravilnog zarastanja kraća od druge.
  • Fizikalna terapija: Određene vežbe mogu ojačati mišiće i smanjiti opterećenje na nepravilno zaraslu kost.
  • Lekovi protiv bolova: Nesteroidni protivupalni lekovi mogu pomoći kod povremenog bola i nelagode.

Ako je potrebna operacija, mogu se raditi:
  • Osteotomija: Hirurg preseče kost i ponovo je postavi u pravilniji položaj.
  • Produženje ekstremiteta: Ako je ruka ili noga postala prekratka, može se postaviti poseban uređaj kojim se kost postepeno produžava.

Lečenje nonuniona

Kod nonuniona se takođe prvo mogu pokušati metode bez operacije:

  • Lečenje drugih zdravstvenih problema: Ako postoji infekcija, druga bolest ili loša ishrana, prvo treba lečiti taj problem.
  • Ortoza, udlaga ili gips: Pomažu da kost ostane mirna i stabilna kako bi mogla zarasti.
  • Stimulator kosti: Ovi uređaji koriste ultrazvučne ili elektromagnetne talase kako bi podstakli zarastanje kosti.
  • Biološke injekcije: Matične ćelije ili plazma bogata trombocitima mogu se koristiti kako bi se pokušalo podstaći zarastanje i stvaranje nove kosti.

Ako je potrebna operacija, mogu se raditi:
  • Debridman: Hirurg uklanja mrtvo ili oštećeno tkivo iz područja kosti.
  • Vaskularna operacija: Ako je problem slab dotok krvi, vaskularni hirurg može pokušati popraviti cirkulaciju u tom području.
  • Koštani graft: Dio kosti može se uzeti sa drugog mesta u telu ili od donora i postaviti na mesto prijeloma. To pomaže stvaranju nove kosti.
  • Otvorena repozicija i unutrašnja fiksacija: Tokom operacije hirurg vraća slomljene delove kosti na njihovo mesto i učvršćuje ih pločicama, vijcima ili čavlima kako bi kost mogla pravilno zarasti.

Kakav je oporavak nakon lečenja preloma koji nije pravilno zarastao?

I operativno i neoperativno lečenje maluniona i nonuniona uglavnom daje dobre rezultate. Ipak, oporavak može potrajati. Tokom oporavka može biti potrebno koristiti štap ili hodalicu, a nakon toga ići na fizikalnu terapiju. Lečenje ponekad ne uspije ako kost ne ostane u pravilnom položaju ili ako se ne mogu rešiti problemi koji ometaju njeno zarastanje. Nekada nije odmah jasno da je došlo do preloma. Ako postoji sumnja da je kost slomljena, najbolje je javiti se doktoru i uraditi pregled.

Što se prelom ranije otkrije i počne lečiti, veća je šansa da će kost pravilno zarasti. Doktor će pregledati povredu i utvrditi da li postoji nešto što bi moglo usporiti zarastanje. Takođe će objasniti na šta treba paziti tokom oporavka kako bi se smanjio rizik da kost zaraste pogrešno ili da uopšte ne zaraste.

Lekari u ovoj oblasti

Prof. Dr.Omer Faruk BILGEN
Privatna bolnica Medicabil
Ortopedija i traumatologija
TSS · ÖSS
Op. Dr.M. Recai OZDEMIR
Privatna bolnica Medicabil
Ortopedija i traumatologija
TSS · ÖSS
Op. Dr.Ahmet Murat AKSAKAL
Privatna bolnica Medicabil
Ortopedija i traumatologija
TSS · ÖSS
Op. Dr.Muren MUTLU
Privatna bolnica Medicabil Yıldırım
Ortopedija i traumatologija
TSS · ÖSS
Op. Dr.Rifat KOCABAS
Privatna bolnica Medicabil
Ortopedija i traumatologija
TSS · ÖSS
Op. Dr.Mehmet Fehmi YAKICI
Privatna bolnica Medicabil
Ortopedija i traumatologija
TSS · ÖSS
Op. Dr.Özgür TEMİZ
Privatna bolnica Medicabil
Ortopedija i traumatologija
TSS · ÖSS
Op. Dr.Ekrem AYDIN
Privatna bolnica Medicabil
Ortopedija i traumatologija
TSS · ÖSS
Op. Dr.Cuneyt BOZHAN
Privatna bolnica Medicabil
Ortopedija i traumatologija