U našem članku pod naslovom "Šta je pedijatrijski tumor mozga? Kako se liječi?", detaljno ćemo govoriti o ovoj temi. Tumori mozga kod djece mogu biti maligni (kancerogeni) ili benigni (ne-kancerogeni). Vrste tumora razlikuju se prema tome u kojem dijelu mozga nastaju. Pedijatrijski tumor mozga može izazvati simptome kada počne vršiti pritisak na određeno područje mozga. Iako neki tumori mogu biti životno ugrožavajući, savremene metode dijagnostike i liječenja značajno su povećale šanse za oporavak kod mnogih pacijenata.
Šta je pedijatrijski tumor mozga?
Pedijatrijski tumor mozga je rast abnormalnih moždanih ćelija kod djeteta. Moždana ćelija postaje abnormalna kada prođe kroz genetske promjene. Promjena u specifičnom genu u moždanim ćelijama može uzrokovati da ćelija formira tumor.
Postoji mnogo vrsta pedijatrijskih tumora mozga i mogu se pojaviti u bilo kojoj dobi, od rođenja do adolescencije, a ponekad čak i u odrasloj dobi. Tumori mozga (neoplazme) mogu biti maligni (kancerogeni) ili nemaligni (ili benigni, nekancerogeni).
Koliko su česti tumori mozga kod djece?
Tumori mozga spadaju među najčešće vrste raka kod djece i svake godine se dijagnosticiraju kod više od 5.000 djece.
Koje vrste tumora mozga se javljaju kod djece?
Postoji više vrsta pedijatrijskih tumora mozga koji se obično dijele prema vrsti moždanih ćelija iz kojih se razvijaju. Najčešće se dijele u sljedeće grupe:
- Gliomi.
- Embrionalni tumori.
- Pinealni tumori.
- Kraniofaringiomi.
- Tumori zametnih ćelija.
- Tumori horoidnog pleksusa.
- Švanomi.
- Meningiomi.
Gliomi
Gliomi nastaju iz glijalnih ćelija u mozgu. Ove ćelije imaju važnu ulogu u podršci, ishrani i zaštiti moždanog tkiva i nervnih ćelija, odnosno neurona. Gliomi čine oko polovine svih tumora mozga kod djece. Gliomi se mogu podijeliti na tumore niskog stepena, koji obično rastu sporo, i tumore visokog stepena, koji imaju agresivniji tok i brže se razvijaju.
Specifične vrste glioma su sljedeće:
- Astrocitom počinje u vrsti glijalnih ćelija koje se nazivaju astrociti. Ova vrsta tumora može se razviti u mozgu ili kičmenoj moždini. Može rasti sporo, ali može biti i agresivna.
- Oligodendrogliom nastaje iz vrste glijalnih ćelija koje se nazivaju oligodendrociti. Ova vrsta tumora najčešće se nalazi u vanjskom sloju mozga.
- Neuroglijalne ćelije sastoje se od glijalnih i neuronskih ćelija.Neuroglijalni tumori mogu nastati u mozgu ili kičmenoj moždini, a kod određenih pacijenata mogu biti povezani s pojavom epileptičnih napada.
- Ependimomi potiču od ependimalnih ćelija koje oblažu moždane komore, odnosno prostore ispunjene tečnošću u mozgu.
Embrionalni tumori
Embrionalni tumori nastaju u fetalnim ili embrionalnim ćelijama u centralnom nervnom sistemu. To su kancerogeni tumori koji se mogu pojaviti u bilo kojoj dobi, ali se najčešće javljaju kod dojenčadi i male djece.
Određene vrste embrionalnih tumora su:
- Meduloblastom, najčešća vrsta embrionalnog tumora, počinje u stražnjem dijelu mozga, u malom mozgu.
- Meduloepiteliom je rijedak tumor brzog rasta, koji se najčešće javlja kod beba i male djece.
- Atipični teratoidni/rabdoidni tumor (ATRT) rijedak je tumor koji se najčešće razvija u malom mozgu kod veoma male djece.
- Embrionalni tumor s višeslojnim rozetama (ETMR) predstavlja agresivan oblik tumora mozga kod djece, koji nastaje u centralnom nervnom sistemu.
Tumori epifize
Tumori epifize nastaju u maloj žlijezdi (epifiza), smještenoj u središnjem dijelu mozga, koja je odgovorna za lučenje hormona melatonina. Postoje različite vrste tumora koji potiču iz epifize, a prema svojim karakteristikama mogu biti benigni, odnosno nekancerogeni, ili maligni, odnosno kancerogeni.
Tumori epifize kod djece mogu se javiti u nekoliko različitih oblika:
- Pineoblastom spada među najagresivnije embrionalne tumore i može se vrlo brzo proširiti na druge dijelove mozga i kičmene moždine.
- Pinealni parenhimski tumori imaju srednji stepen agresivnosti i, ako se otkriju na vrijeme, najčešće ostaju ograničeni na područje epifize.
- Tumori zametnih ćelija razvijaju se iz ostataka embrionalnog tkiva prisutnog u području epifize.
Kraniofaringiomi
Kraniofaringiomi su nekancerogeni tumori koji nastaju u blizini hipofize. Kraniofaringiomi se razvijaju iz ostataka embrionalnog tkiva povezanog s hipofizom. Po svojoj građi mogu biti čvrsti, ispunjeni tečnošću u obliku ciste ili kombinacija oba oblika. Njihov rast može biti spor, ali kod pojedinih slučajeva mogu napredovati brže.
Ovi tumori mogu vršiti pritisak na hipofizu, koja proizvodi hormone koji regulišu rast, krvni pritisak i reprodukciju. Ovi tumori mogu zahvatiti hipotalamus, dio mozga odgovoran za brojne važne funkcije, poput kontrole tjelesne temperature, ravnoteže tekućina i emocionalnih reakcija. Ako pritisnu optičke živce, mogu izazvati i određene probleme sa vidom.
Tumori germinativnih ćelija
Tumori germinativnih ćelija razvijaju se iz posebne vrste embrionalnih ćelija. U normalnom razvoju, te ćelije napuštaju područje mozga i kasnije učestvuju u stvaranju jajnika ili testisa. Germinativne ćelije koje ostanu u mozgu mogu postati kancerogene, formirajući tumore germinativnih ćelija. Ovi tumori se mogu proširiti na kičmu i cerebrospinalnu tečnost (CSF).
Šta uzrokuje tumor mozga?
Neoplazma nastaje kada se zdrave ćelije počnu nekontrolisano umnožavati. Iako uzroci nisu potpuno poznati, istraživanja ukazuju na to da nekontrolisani rast ćelija može biti povezan s određenim promjenama i okolnostima:
- Genetskim promjenama unutar ćelije,
- Nasljeđivanjem gena koji mogu povećati rizik od nastanka raka,
- Ranijom izloženošću zračenju, posebno ako je zračenje korišteno u liječenju neke druge vrste raka.
Kod neke djece tumori mozga mogu biti povezani s određenim nasljednim ili drugim zdravstvenim stanjima koja povećavaju mogućnost razvoja raka. Ipak, stručnjaci još uvijek istražuju na koji način su ta stanja međusobno povezana.
Ovi sindromi, koji mogu biti povezani s povećanim rizikom od razvoja tumora, uključuju:
- Li-Fraumeni sindrom,
- neurofibromatozu tipa I,
- neurofibromatozu tipa II,
- tuberoznu sklerozu,
- Von Hippel-Lindauovu bolest,
- sindrom bazocelularnog nevusa, poznat i kao Gorlinov sindrom,
- Cowdenov sindrom,
- porodičnu adenomatoznu polipozu (FAP),
- Lynchov sindrom.
Koji su znaci i simptomi tumora mozga kod djece?
Znakovi i simptomi tumora mozga kod djece mogu se razlikovati od slučaja do slučaja. Zavise od vrste tumora, njegove veličine, brzine rasta i mjesta na kojem se nalazi. Mogu uključivati:
- Izražena pospanost.
- Jutarnje glavobolje koje mogu prestati nakon što dijete povrati.
- Povećanje veličine glave kod bebe.
- Mučnina i povraćanje, često povezani s glavoboljom, bez prisustva proljeva.
- Problemi s vidom, sluhom ili govorom.
- Poteškoće s ravnotežom.
- Nedostatak koordinacije.
- Iznenadne promjene u ponašanju.
- Slabost u ruci, nozi ili jednoj strani tijela djeteta.
- Napadi.
Kako se dijagnosticiraju pedijatrijski tumori mozga?
Kada se posumnja na tumor mozga, dijete se obično upućuje na različite preglede i testove kako bi se postavila tačna dijagnoza. Oni mogu uključivati:
- Fizički pregled: Ljekar će pregledati dijete kako bi utvrdio njegovo opće zdravstveno stanje. Pitat će dijete i njegovu porodicu o simptomima, ličnoj medicinskoj historiji i porodičnoj medicinskoj historiji.
- Neurološki pregled: Ovaj pregled uključuje pitanja i testove kako bi se provjerilo kako funkcionira djetetov mozak. Testira mentalno stanje, ravnotežu, koordinaciju, čula, reflekse i još mnogo toga.
- Slikovne pretrage: Za detaljan prikaz mozga i/ili kičmene moždine djeteta, ljekar može preporučiti snimanja poput MRI-ja, CT-a ili PET skeniranja. Ponekad se prije snimanja primjenjuje kontrastno sredstvo putem vene, kako bi se sumnjive promjene u tkivu bolje uočile na snimcima.
- Test krvi: Analiza krvi, poznata kao test serumskih markera, može pokazati prisustvo određenih supstanci u organizmu djeteta koje mogu biti povezane s tumorom (tumorski markeri).
- Biopsija: Podrazumijeva uzimanje manjeg uzorka tumorskog tkiva, koji se zatim pregleda pod mikroskopom.
- Lumbalna punkcija: Tokom lumbalne punkcije, zdravstveni radnik ubacuje posebnu iglu u donji dio leđa djeteta. Riječ je o tečnosti koja cirkuliše oko mozga i kičmene moždine, a zatim se ispituje na prisustvo abnormalnih ćelija. Ako testovi otkriju abnormalne ćelije, zdravstveni tim će utvrditi da li je neoplazma kancerogena ili maligna.
Ako testovi otkriju abnormalne ćelije, zdravstveni tim će utvrditi da li je neoplazma kancerogena ili maligna. Tumor mozga može se klasificirati prema stepenu, što pomaže ljekarima da procijene koliko je ozbiljan i koliko brzo bi mogao rasti. Značenje ovih stepena je sljedeće:
- Tumori 1. stepena rastu sporo. Tumorske ćelije izgledaju gotovo normalno.
- Tumori 2. stepena rastu sporo i manja je vjerovatnoća da će se proširiti na druge dijelove tijela. Tumorske ćelije izgledaju donekle abnormalno.
- Tumori 3. ili 4. stepena su maligni. Agresivniji su i veća je vjerovatnoća da će se proširiti na druge dijelove mozga. Ćelije izgledaju primjetno abnormalno.
Kako se liječe tumori mozga kod djece?
Ukoliko je tumor mozga zloćudan ili izaziva izražene tegobe, ljekar može preporučiti liječenje. Izbor terapije zavisi od vrste tumora, njegove lokacije i brzine širenja. Liječenje može uključivati:
- Hirurški zahvat može se primijeniti kako bi se uklonio tumor u potpunosti ili djelimično, ili kako bi se smanjio pritisak nastao nakupljanjem tečnosti.
- Hemoterapija, ciljana terapija, imunoterapija ili drugi lijekovi za ubijanje ćelija raka ili ublažavanje simptoma.
- Radioterapija.
- Rehabilitacija, koja može pomoći djetetu da povrati ili poboljša određene sposobnosti, posebno ako tumor utiče na govor, ravnotežu, kretanje ili druge funkcije.
Kako se može smanjiti rizik od raka mozga kod djece?
S obzirom na to da tačni uzroci tumora mozga još nisu u potpunosti poznati, trenutno ne postoji siguran način da se smanji rizik od njihovog nastanka.
Kakav je tok bolesti kod djece s tumorima mozga?
Tok bolesti kod djece s tumorima mozga uveliko varira ovisno o sljedećim faktorima:
- Dob i opće zdravstveno stanje djeteta.
- Mjesto na kojem je tumor lociran.
- Veličina tumora.
- Stepen tumora.
- Vrsta tumora.
- Uspješnost djelimičnog ili potpunog uklanjanja tumora.
- Da li se tumor proširio na druge dijelove tijela.
Veliki i agresivni tumori mogu predstavljati ozbiljnu prijetnju životu, ali zahvaljujući napretku u dijagnostici i liječenju, sve više djece ima veće šanse za preživljavanje.
Može li se pedijatrijski tumor mozga ponoviti nakon liječenja?
Pedijatrijski tumor mozga može se ponoviti, odnosno recidivirati, tokom djetinjstva ili kasnije u odrasloj dobi.
Kada dođe do recidiva, može se razviti novi tumor drugačijeg tipa ili se isti tumor može ponovo povećati ako su poslije liječenja u tijelu ostale abnormalne ćelije.
Koja pitanja postaviti ljekaru?
Može biti korisno da zdravstvenom timu postaviti sljedeća pitanja:
- Gdje je tumor lociran?
- Da li vrši pritisak na neku od okolnih struktura?
- Da li je benigni ili maligni?
- Da li se proširio na druge dijelove ili postoji rizik da se proširi?
- Koji je stepen tumora?
- Koje oblike liječenja preporučujete? Koji su rizici i moguće nuspojave tih terapija?
- Kolika je vjerovatnoća da se tumor vrati nakon liječenja?
- Da li kod djeteta postoji neko stanje ili sindrom koji povećava rizik od raka i može dovesti do drugih zdravstvenih problema?
Vijest da dijete ima tumor mozga za porodicu može biti veoma teška i uznemirujuća. U takvim trenucima važno je potražiti stručnu pomoć, pouzdane informacije i emocionalnu podršku. Korisni mogu biti savjetovališta, lokalne organizacije i online grupe, kao i razgovor s porodicama koje prolaze kroz slično iskustvo. Iako pojedini tumori mogu biti ozbiljni, napredak u dijagnostici i liječenju danas pruža sve veće šanse za uspješan ishod.