Šta je sedimentacija (brzina sedimentacije eritrocita ili ESR)? Šta znače povišene i snižene vrijednosti? U ovom tekstu objasnit ćemo šta je sedimentacija, odnosno brzina sedimentacije eritrocita (ESR), i šta mogu značiti povišene ili snižene vrijednosti. Sedimentacija je vrsta krvnog testa. Pomaže ljekarima da provjere postoji li upala u organizmu. Može se koristiti kao pomoć u otkrivanju bolesti ili infekcije, ali i za praćenje promjena nakon početka novog liječenja. Test je brz i jednostavan, ne zahtijeva posebnu pripremu i nema posebnih nuspojava.
Šta je test sedimentacije krvi?
Sedimentacija je krvni test koji pokazuje da li u organizmu postoji upala. Često se naziva i ESR test.
Ljekari ga koriste kao pomoć u otkrivanju i praćenju bolesti koje mogu izazvati upalu. Upala se javlja kada se imuni sistem bori protiv povrede, infekcije ili drugih štetnih materija u organizmu.
Test sedimentacije može pomoći ljekaru u procjeni različitih stanja, kao što su:
- Autoimune bolesti.
- Infekcije.
- Neke vrste raka.
- Upalne bolesti zglobova.
- Bolesti krvi.
Sedimentacija sama ne može pokazati o kojoj se bolesti radi. Ona samo može ukazati na to da u organizmu postoji upala. Ljekar će rezultat procijeniti zajedno s drugim testovima, pregledom i simptomima.
Šta je brzina sedimentacije eritrocita u krvi?
Test sedimentacije pokazuje koliko brzo eritrociti, odnosno crvena krvna zrnca, padaju na dno epruvete. „Eritrocit“ je medicinski naziv za crvena krvna zrnca, dok „sedimentacija“ znači taloženje na dno. Brzina sedimentacije eritrocita (SE ili ESR) pokazuje koliko je vremena potrebno da se crvena krvna zrnca spuste na dno uzorka krvi u uspravnoj epruveti.
To se može uporediti s lava lampom, u kojoj se sadržaj pomjera gore-dolje. Ovdje epruveta predstavlja lampu, a prati se koliko brzo crvena krvna zrnca padaju na dno. Ako se spuste brže nego što je uobičajeno, to može ukazivati na upalu u organizmu.
Kako se radi test sedimentacije?
Sedimentacija je jednostavan krvni test. Zdravstveni radnik uzima malu količinu krvi iz vene, najčešće na ruci.
Kako se pripremiti za test sedimentacije?
Za ovaj test nije potrebna posebna priprema. Možete normalno jesti i piti i nastaviti uzimati svoje lijekove i suplemente kao i obično.
Šta se dešava tokom testa sedimentacije?
Zdravstveni radnik prvo očisti mjesto uboda antiseptikom, a zatim ubode iglu u venu. Može vas zamoliti da stisnete šaku kako bi venu bilo lakše pronaći.
Prilikom uboda možete osjetiti kratko peckanje ili bol. Ako se bojite igle ili vađenja krvi, možete to unaprijed reći zdravstvenom radniku.
Postoje li rizici kod testa sedimentacije?
Test sedimentacije je veoma siguran i obično ne izaziva probleme. Nakon vađenja krvi ruka može biti malo bolna ili osjetljiva nekoliko sati.
Na mjesto uboda stavlja se flaster ili zavoj. Malo krvarenja ili modrica nakon vađenja krvi su normalni i obično brzo prolaze.
Šta znače rezultati testa sedimentacije?
Test sedimentacije pokazuje koliko brzo crvena krvna zrnca padaju na dno uzorka krvi. Najčešće se koristi Westergrenova metoda. Krv se stavlja u posebnu epruvetu i prati se koliko je vremena potrebno da se crvena krvna zrnca spuste na dno.
Rezultat se izražava u milimetrima na sat (mm/h). To je slično mjerenju brzine automobila u kilometrima na sat.
Koja je normalna vrijednost sedimentacije?
Normalne vrijednosti sedimentacije mogu se razlikovati zavisno od dobi i spola:
Dob i spol Normalna vrijednost
Muškarci mlađi od 50 godina manje od 15 mm/h
Muškarci stariji od 50 godina manje od 20 mm/h
Žene mlađe od 50 godina manje od 20 mm/h
Žene starije od 50 godina manje od 30 mm/h
Novorođenčad 0–2 mm/h
Djeca prije puberteta 3–13 mm/h
Normalne vrijednosti mogu se malo razlikovati od osobe do osobe, ali i od laboratorije do laboratorije. Ljekar će objasniti šta rezultat znači konkretnom u vašem slučaju.
Šta znači povišena sedimentacija?
Ako je sedimentacija viša od normalne, to može značiti da u organizmu postoji upala. Ako je vrijednost mnogo povišena, ljekar može preporučiti dodatne pretrage ili liječenje.
Da li je bolja visoka ili niska sedimentacija?
Kod većine ljudi sedimentacija je u normalnim granicama. Kod nekih može biti malo viša ili niža, a da to ne znači da postoji problem.
Povišena sedimentacija može ukazivati na upalu. Ljekar može kasnije ponoviti test, posebno nakon početka liječenja, kako bi vidio da li se vrijednost mijenja.
Koja vrijednost sedimentacije ukazuje na autoimune bolesti?
Test sedimentacije sam po sebi ne može pokazati da li osoba ima određenu bolest ili infekciju. On samo može pokazati da u organizmu postoji upala. Ljekar će rezultat sedimentacije procijeniti zajedno sa simptomima, pregledom i drugim testovima kako bi utvrdio mogući uzrok tegoba.
Šta je test sedimentacije po modificiranoj Westergrenovoj metodi?
Test sedimentacije se najčešće radi Westergrenovom metodom. Krv se stavi u posebnu epruvetu i prati se koliko brzo crvena krvna zrnca padaju na dno.
Postoje i druge metode. Kod nekih se koristi manje krvi, krv se miješa s posebnom tečnošću ili se koristi centrifuga, uređaj koji brzo okreće krv i odvaja njene dijelove.
Koja će se metoda koristiti zavisi od laboratorije i vrste testa.
Westergrenova metoda se i dalje najčešće koristi jer se već dugo smatra pouzdanom. Stručnjaci i dalje istražuju načine kako da test bude još brži i precizniji.
Test sedimentacije (SE ili ESR) ne može sam postaviti dijagnozu niti potvrditi ili isključiti neku bolest. Ipak, može pomoći ljekaru da dobije više informacija o mogućem uzroku simptoma. Test se može ponoviti i kasnije kako bi se pratilo kako organizam reaguje na liječenje.
Neki ljudi se boje igle ili vađenja krvi i teško im je to reći. Ako ste nervozni, slobodno recite ljekaru ili osobi koja vam vadi krv. Oni vam mogu pomoći da se osjećate mirnije tokom vađenja krvi.