Šta su poremećaji krvi i šta ih uzrokuje? Kako se liječe?

Šta su bolesti krvi?

Bolesti krvi nastaju kada određeni dijelovi krvi ne mogu normalno obavljati svoju funkciju.

Krvne ćelije imaju različite uloge:

• Crvena krvna zrnca prenose kisik kroz tijelo.
• Bijela krvna zrnca pomažu tijelu u borbi protiv infekcija.
• Trombociti pomažu u zgrušavanju krvi i sprečavaju prekomjerno krvarenje.

Bolesti krvi mogu biti zloćudne (kancerogene) i nezloćudne. U ovom članku govorit ćemo o nezloćudnim bolestima krvi.

Ove bolesti mogu biti nasljedne ili se mogu razviti zbog nekog drugog zdravstvenog problema koji utiče na krv.

Neke bolesti krvi ne izazivaju simptome i ne zahtijevaju liječenje. Druge su hronične, odnosno traju cijeli život, ali se mogu liječiti i uglavnom ne utiču na dužinu života. Ipak, postoje i ozbiljne bolesti krvi koje mogu biti opasne po život.

Ljekari liječe ove bolesti tako što ublažavaju simptome i liječe uzrok problema.

Kako bolesti krvi utiču na tijelo?

Nezloćudne bolesti krvi mogu uticati na krvne ćelije i trombocite te izazvati sljedeće probleme:

• Stvaranje krvnih ugrušaka: Kod nekih osoba postoji veći rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Primjer je faktor V Leiden, nasljedni poremećaj zgrušavanja krvi.
• Pojačano krvarenje: Javlja se kada se krv ne zgrušava pravilno. Primjer je nasljedna hemofilija.

Koji su najčešći poremećaji zgrušavanja krvi?

Poremećaji zgrušavanja krvi utiču na trombocite ili faktore zgrušavanja. Faktori zgrušavanja su proteini koji se nalaze u krvi. Trombociti i ovi proteini zajedno stvaraju krvne ugruške koji pomažu u zaustavljanju krvarenja. Poremećaji kod kojih postoji povećana sklonost stvaranju krvnih ugrušaka nazivaju se i trombofilija ili hiperkoagulabilnost.

U ove poremećaje spadaju:

• Mutacija gena za protrombin: Nasljedni poremećaj koji povećava rizik od stvaranja krvnih ugrušaka u dubokim venama (duboka venska tromboza) i plućima (plućna embolija).
• Antifosfolipidni sindrom: Rijetka autoimuna bolest koja može izazvati stvaranje krvnih ugrušaka u različitim dijelovima tijela. Često se javlja kod osoba koje imaju lupus.
• Nedostatak proteina S: Protein S je prirodna supstanca u krvi koja sprečava pretjerano zgrušavanje. Pomaže da drugi proteini ne stvaraju previše krvnih ugrušaka. Njegov nedostatak je rijedak nasljedni poremećaj.
• Nedostatak proteina C: Protein C, kao i protein S, prirodno sprečava pretjerano stvaranje krvnih ugrušaka.
• Nedostatak antitrombina: Nasljedni poremećaj koji povećava rizik od duboke venske tromboze.
• Paroksizmalna noćna hemoglobinurija: Rijetka bolest krvi kod koje imunološki sistem napada crvena krvna zrnca. Zbog toga je povećan rizik od stvaranja krvnih ugrušaka.
• Diseminirana intravaskularna koagulacija (DIC): Rijedak i ozbiljan poremećaj koji može izazvati nekontrolisano krvarenje ili stvaranje krvnih ugrušaka.

Kod nekih osoba s poremećajima zgrušavanja krvi postoji i veći rizik od moždanog i srčanog udara. Ako se pojave bol u prsima i otežano disanje, što mogu biti znakovi plućne embolije, potrebno je odmah pozvati hitnu pomoć na broj 112. Srčani i moždani udar također su hitna stanja koja zahtijevaju brzo liječenje.

Koji su najčešći poremećaji krvarenja?

Poremećaji krvarenja nastaju kada se krv ne zgrušava normalno, zbog čega dolazi do pojačanog krvarenja.

U ove poremećaje spadaju:

• Von Willebrandova bolest: Najčešći poremećaj krvarenja u SAD-u. Većina osoba naslijedi ovu bolest od jednog od roditelja. Kod nekih se može pojaviti i zbog određenih vrsta raka, autoimunih bolesti ili bolesti srca i krvnih sudova.
• Nasljedna hemofilija: Rijetka genetska bolest koja može izazvati pojačano krvarenje. Postoje tri vrste hemofilije: tip A (klasična hemofilija), tip B (Christmasova bolest) i tip C (Rosenthalov sindrom).
• Trombocitopenija: Stanje u kojem je broj trombocita u krvi smanjen. Primjeri bolesti koje mogu dovesti do trombocitopenije su imuna trombocitopenija (ITP) i trombotična trombocitopenična purpura (TTP).
• Nedostatak fibrinogena: Fibrinogen je protein koji pomaže u zgrušavanju krvi. Ako ga nema dovoljno ili ne funkcioniše pravilno, mogu se pojaviti problemi s krvarenjem ili stvaranjem krvnih ugrušaka.

Koja je najčešća bolest krvi?

Anemija je najčešća nezloćudna bolest krvi. Nastaje kada u krvi nema dovoljno zdravih crvenih krvnih zrnaca. Neke vrste anemije su nasljedne, dok se druge mogu razviti tokom života.

Koje su stečene anemije?

• Perniciozna anemija: Autoimuna bolest koja sprečava tijelo da pravilno apsorbuje vitamin B12, zbog čega dolazi do njegovog nedostatka.
• Anemija nastala zbog nedostatka željeza: Javlja se kada u organizmu nema dovoljno željeza za proizvodnju hemoglobina. Hemoglobin omogućava crvenim krvnim zrncima da prenose kisik kroz tijelo.
• Megaloblastna anemija: Ova vrsta anemije može se razviti zbog nedostatka vitamina B12 ili vitamina B9 (folata).
• Aplastična anemija: Kod ove anemije koštana srž ne proizvodi dovoljno krvnih ćelija jer matične ćelije ne rade kako treba.
• Autoimuna hemolitička anemija: Javlja se kada imunološki sistem greškom napada vlastita crvena krvna zrnca.
• Makrocitna anemija: Kod ove vrste anemije crvena krvna zrnca su veća od normalnih. Može se javiti zbog mijelodisplastičnog sindroma, nedostatka folata ili vitamina B12, bolesti jetre, konzumiranja alkohola ili upotrebe određenih lijekova.
• Normocitna anemija: Kod ove vrste anemije u krvi ima manje crvenih krvnih zrnaca nego što je normalno. Uzroci mogu biti različiti.

Koje su nasljedne anemije?

• Anemija srpastih ćelija: Kod ove bolesti crvena krvna zrnca umjesto normalnog, okruglog i savitljivog oblika postaju tvrda, ljepljiva i poprimaju oblik srpa. Zbog toga mogu otežati normalan protok krvi.
• Fanconijeva anemija: Rijetka bolest krvi čiji je jedan od simptoma anemija.
• Diamond-Blackfanova anemija: Nasljedni poremećaj zbog kojeg koštana srž ne može proizvoditi dovoljno crvenih krvnih zrnaca.
• Talasemija: Kod ove bolesti tijelo proizvodi manje hemoglobina nego što je potrebno. Zbog toga su crvena krvna zrnca manja i dolazi do anemije.

Koje još vrste anemije postoje?

Neke vrste anemije mogu biti nasljedne, ali se mogu razviti i tokom života. Među njima su:

• Hemolitička anemija: Nastaje kada se crvena krvna zrnca razgrađuju ili odumiru brže nego što je normalno.
• Sideroblastna anemija: Nastaje kada tijelo ne koristi željezo pravilno tokom stvaranja crvenih krvnih zrnaca.
• Mikrocitna anemija: Kod ove anemije crvena krvna zrnca su manja nego što je normalno jer nemaju dovoljno hemoglobina. Može se javiti zbog nedostatka željeza, talasemije, sideroblastne anemije ili nekih hroničnih bolesti.

Koji su simptomi najčešćih bolesti krvi?

Simptomi zavise od vrste bolesti krvi i od toga kakav uticaj ima na organizam.

Naprimjer, kod osoba koje imaju anemiju često se javljaju:

• Umor i slabost.
• Vrtoglavica.
• Blijeda koža.
• Ubrzan rad srca (lupanje srca).
• Otežano disanje.

Koji su simptomi poremećaja krvarenja?

Najčešći znak poremećaja krvarenja je obilno ili dugotrajno krvarenje.

Ako primijetite neki od sljedećih simptoma, potrebno je javiti se ljekaru:

• Krvarenje iz nosa: Krvarenje koje traje duže od 10 minuta i ponavlja se pet ili više puta godišnje.
• Obilno krvarenje: Krvarenje iz posjekotine ili rane koje traje duže od 10 minuta.
• Unutrašnje krvarenje: Može izazvati bolove u zglobovima.
• Modrice: Modrice koje se pojavljuju bez jasnog razloga ili nakon manje povrede.
• Krvarenje nakon operacije: Obilno krvarenje nakon bilo koje operacije, uključujući i stomatološke zahvate.
• Obilne menstruacije: Krvarenje zbog kojeg je potrebno mijenjati uložak ili tampon svakog sata ili menstruacija koja traje duže od sedam dana.
• Obilno krvarenje nakon poroda ili spontanog pobačaja.
• Krv u stolici: Pojava krvi u stolici ili nakon pražnjenja crijeva može biti znak neke druge bolesti ili zdravstvenog problema. U tom slučaju potrebno je javiti se ljekaru.
• Krv u mokraći (hematurija): Ako primijetite krv u mokraći, posebno ako uz to imate i čestu ili hitnu potrebu za mokrenjem, potrebno je javiti se ljekaru.

Koji su simptomi poremećaja zgrušavanja krvi?

Poremećaji zgrušavanja krvi povećavaju rizik od stvaranja krvnih ugrušaka u krvnim sudovima, plućima i drugim dijelovima tijela.

Kod osoba s ovim poremećajima mogu se pojaviti sljedeći simptomi i stanja:

• Otok, osjetljivost i bol u nozi mogu biti znak duboke venske tromboze.
• Bol u prsima i otežano disanje mogu ukazivati na plućnu emboliju.
• Srčani udar.
• Moždani udar.

Koji su najčešći uzroci bolesti krvi?

Bolesti krvi nemaju samo jedan uzrok. Neke su nasljedne, dok se druge razvijaju tokom života zbog određenih zdravstvenih problema koji utiču na krv.

Kako se dijagnosticiraju bolesti krvi?

Ljekar prvo obavlja pregled i razgovara s pacijentom o simptomima i ranijim bolestima. Nakon toga može zatražiti različite krvne pretrage.

Koje se pretrage rade za crvena krvna zrnca?

Crvena krvna zrnca prenose kisik iz pluća do svih dijelova tijela. Tijelo koristi kisik za stvaranje energije, a pri tome nastaje ugljendioksid. Crvena krvna zrnca zatim vraćaju ugljendioksid u pluća, odakle se izbacuje disanjem.

Ljekari pomoću krvnih pretraga provjeravaju broj, sastav i izgled crvenih krvnih zrnaca. Ponekad se ona pregledaju i pod mikroskopom.

Najčešće pretrage su:

• Hemoglobin: Hemoglobin je glavni sastojak crvenih krvnih zrnaca. Ova pretraga se najčešće koristi za otkrivanje anemije.
• Hematokrit: Pokazuje koliki dio krvi čine crvena krvna zrnca.
• Broj retikulocita: Retikulociti su mlada crvena krvna zrnca koja još nisu potpuno razvijena. Ovom pretragom provjerava se da li koštana srž proizvodi dovoljno zdravih crvenih krvnih zrnaca.

Koje se pretrage rade za bijela krvna zrnca?

Bijela krvna zrnca čine oko 1% krvi i štite tijelo od infekcija. Ako je njihov broj previsok ili prenizak, to može biti znak nekog zdravstvenog problema.

Povećan broj bijelih krvnih zrnaca (leukocitoza) može ukazivati na infekciju, upalu ili rak. Smanjen broj (leukopenija) može se pojaviti zbog različitih razloga, od nedostatka vitamina do raka.

Bijela krvna zrnca dijele se u tri glavne grupe: granulocite, monocite i limfocite. Granulociti se dodatno dijele na eozinofile, bazofile i neutrofile.bKako bi provjerio broj svake vrste bijelih krvnih zrnaca, ljekar može zatražiti kompletnu krvnu sliku s diferencijalnom krvnom slikom.

Vrste bijelih krvnih zrnaca su:

• Eozinofili: Pomažu tijelu u borbi protiv infekcija. Ako je njihov broj povećan, to se naziva eozinofilija i može biti znak nekog drugog zdravstvenog problema.
• Bazofili: Štite tijelo od alergena i drugih stranih materija. Povećan broj bazofila naziva se bazofilija. U nekim slučajevima može biti znak određenih vrsta raka krvi.
• Neutrofili: Najbrojnija su vrsta bijelih krvnih zrnaca. Među prvima reaguju kada se pojavi infekcija. Smanjen broj neutrofila naziva se neutropenija i može povećati rizik od ozbiljnih infekcija.
• Monociti: Njihov zadatak je da pronađu i unište mikroorganizme koji mogu izazvati bolest. Povećan broj monocita (monocitoza) može biti znak infekcije.
• Limfociti: Postoje dvije glavne vrste limfocita: T limfociti (T ćelije): Učestvuju u radu imunološkog sistema i uništavaju zaražene ćelije i druge strane materije. B limfociti (B ćelije): Proizvode antitijela, odnosno proteine koji pomažu tijelu da se bori protiv virusa, bakterija i drugih stranih materija.

Koje se pretrage rade za trombocite?

Trombociti, poznati i kao krvne pločice, pomažu u zgrušavanju krvi i zaustavljanju krvarenja.

Za provjeru trombocita mogu se uraditi sljedeće pretrage:

• Broj trombocita: Ovom pretragom mjeri se broj trombocita u krvi.
• Prosječni volumen trombocita (MPV): Ova pretraga pokazuje prosječnu veličinu trombocita.
• Razmaz periferne krvi (PBS): Ovom pretragom ljekar može pregledati trombocite pod mikroskopom. Koristi se i za pregled crvenih i bijelih krvnih zrnaca.

Kako se liječe bolesti krvi?

Ljekari nastoje otkriti i liječiti uzrok bolesti krvi, a istovremeno ublažiti njene simptome.

Liječenje može uključivati:

• Praćenje stanja: Neke bolesti krvi nemaju vidljive simptome. U tim slučajevima ljekar redovno prati zdravlje pacijenta i provjerava da li se pojavljuju novi simptomi ili promjene.
• Transfuzija krvi i trombocita: Kod teške anemije transfuzija krvi pomaže da se poveća broj crvenih krvnih zrnaca. Transfuzija trombocita može pomoći osobama koje imaju probleme sa zgrušavanjem krvi.
• Antikoagulansi: To su lijekovi koji sprečavaju pretjerano stvaranje krvnih ugrušaka. Koriste se za liječenje poremećaja zgrušavanja krvi.
• Terapija faktorima rasta: Ova terapija pomaže koštanoj srži da stvara više crvenih i bijelih krvnih zrnaca. Primjer su lijekovi poznati kao ESA, koji pomažu u stvaranju crvenih krvnih zrnaca.
• Kortikosteroidi: Ovi lijekovi smanjuju aktivnost imunološkog sistema i mogu se koristiti za liječenje autoimune hemolitičke anemije.

Svaka od ovih terapija može imati različite nuspojave. Važno je razgovarati s ljekarom o mogućim nuspojavama i načinima kako ih ublažiti.

Šta očekivati kod nezloćudnih bolesti krvi?

Nezloćudne bolesti krvi mogu se dosta razlikovati. Naprimjer, mnoge osobe s poremećajima zgrušavanja krvi mogu imati normalan životni vijek, ali im lijekovi i liječenje mogu biti potrebni cijelog života. S druge strane, neke bolesti krvi, poput anemije srpastih ćelija, mogu biti opasne po život. Tok bolesti zavisi i od starosti osobe i njenog općeg zdravstvenog stanja. Zato je važno razgovarati s ljekarom o tome šta se može očekivati.

Mogu li se nezloćudne bolesti krvi spriječiti?

Mogućnost sprečavanja bolesti krvi zavisi od njenog uzroka. Nasljedne bolesti nije moguće spriječiti, dok se neke druge mogu razviti kao posljedica zdravstvenih problema. Neki od tih problema mogu se spriječiti, a neki ne. Čak i kada se bolest ne može spriječiti, određenim mjerama moguće je smanjiti rizik od komplikacija.

Kako smanjiti rizik od razvoja bolesti krvi?

Briga o općem zdravlju može pomoći u smanjenju rizika od bolesti koje dovode do problema s krvlju.

Preporučuje se:

• Zdrava ishrana bogata vitaminima i mineralima: Važno je jesti hranu bogatu željezom, poput jaja, puretine, nemasne govedine, bubrega i jetre. Dobar izvor željeza su i crni grah, zeleno lisnato povrće, druge mahunarke i smeđa riža.
• Redovna fizička aktivnost: Redovno vježbanje pomaže u jačanju imunološkog sistema.
• Održavanje zdrave tjelesne težine: Razgovarajte s ljekarom o tome koja je tjelesna težina odgovarajuća za vas i kako je održavati.
• Zaštita od infekcija: Redovno i temeljito perite ruke. Razgovarajte s ljekarom o vakcini protiv sezonske gripe i drugim vakcinama koje bi vam mogle biti potrebne.
• Redovni ljekarski pregledi: Ako imate bolest krvi ili postoji rizik da je razvijete, ljekar će vam preporučiti redovne kontrole. Po potrebi će uraditi i krvne pretrage.

Kako živjeti s bolešću krvi?

Bolesti krvi mogu promijeniti svakodnevni život, ali postoje načini da se i s njima živi kvalitetno.

Naprimjer:

• Obavijestite porodicu i prijatelje: Recite im kako bolest utiče na vaš svakodnevni život i koje aktivnosti vam mogu predstavljati problem. Tako će znati i kako vam pomoći u hitnim situacijama.
• Nosite medicinsku narukvicu: U slučaju ozbiljne bolesti ili povrede, narukvica s informacijama o vašem zdravstvenom stanju može pomoći zdravstvenim radnicima da vam pruže potrebnu pomoć.
• Jedite hranu bogatu željezom: Zdrava i pravilna ishrana može biti korisna osobama koje imaju bolesti krvi.
• Reagujte na krvarenje na vrijeme: Ako imate poremećaj krvarenja, ljekar vam može propisati lijekove (faktore zgrušavanja) koji pomažu da se krvarenje zaustavi. U slučaju krvarenja, važno je odmah koristiti propisanu terapiju prema uputama ljekara.
• Smanjite rizik od povreda: Osobe s poremećajima krvarenja trebaju izbjegavati kontaktne sportove i aktivnosti kod kojih postoji veći rizik od pada ili udarca. Također, važno je uvijek koristiti sigurnosni pojas u automobilu i nositi kacigu tokom vožnje bicikla.

Kada se javiti ljekaru?

Ako primijetite promjene na tijelu koje mogu značiti da se vaše stanje pogoršava, potrebno je javiti se ljekaru.

Kada je potrebno otići u hitnu pomoć?

Neke nezloćudne bolesti krvi mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme koji zahtijevaju hitnu pomoć. Osobe s poremećajima zgrušavanja krvi imaju veći rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Oni mogu dovesti do plućne embolije, srčanog ili moždanog udara. Ako se pojavi bol u prsima, potrebno je odmah pozvati hitnu pomoć na broj 112.

Kod osoba s poremećajima krvarenja, krvarenje nakon povrede može biti teško zaustaviti. Ako propisani lijekovi ne pomažu, potrebno je odmah otići u hitnu pomoć.

Koja pitanja postaviti ljekaru?

Postoji mnogo vrsta nezloćudnih bolesti krvi.

Ako vam je dijagnosticirana neka od ovih bolesti, možete postaviti ljekaru sljedeća pitanja:

• Koju vrstu bolesti krvi imam?
• Kako će ova bolest uticati na mene?
• Da li je ova bolest opasna po život?
• Koje su mogućnosti liječenja?
• Koje su nuspojave liječenja?
• Mogu li se potpuno izliječiti?
• Ako se bolest ne može izliječiti, hoću li morati uzimati lijekove cijelog života?
• Zašto i kako je kod mene nastala ova bolest?
• Ako je bolest nasljedna, trebaju li članovi moje uže porodice uraditi genetsko testiranje?

Kod nezloćudnih bolesti krvi, krv ne funkcioniše kako treba. Kod nekih osoba se ne zgrušava dovoljno, što dovodi do pojačanog krvarenja. Kod drugih se krv previše lako zgrušava, pa postoji veći rizik od nastanka ugrušaka koji mogu izazvati srčani ili moždani udar. Ove bolesti su najčešće hronične, odnosno dugotrajne, pa je često potrebno liječenje i redovno odlaziti na kontrole tokom cijelog života. Ipak, uz odgovarajuće liječenje, većina osoba s nezloćudnim bolestima krvi može imati normalan životni vijek i dobar kvalitet života.