U našem tekstu „Šta su neutrofili (NEU)? Šta znači njihov povišen ili snižen broj? Koji se simptomi mogu javiti?“ detaljnije ćemo govoriti o ovoj temi. Neutrofili pomažu imunom sistemu u borbi protiv infekcija i zarastanju rana. Oni su najbrojnija vrsta bijelih krvnih zrnaca u organizmu. Apsolutni broj neutrofila pokazuje ima li ih dovoljno, odnosno da li je njihov broj u normalnim granicama, povišen ili snižen.
Šta su neutrofili?
Neutrofili su vrsta bijelih krvnih zrnaca (leukocita) koja među prvima reaguju kada se pojavi infekcija. Postoje tri grupe bijelih krvnih zrnaca: granulociti, limfociti i monociti. Neutrofili spadaju u granulocite, zajedno s eozinofilima i bazofilima. S ostalim bijelim krvnim zrncima pomažu organizmu da se bori protiv infekcija i oporavi od povreda.
Čemu služe neutrofili?
Imuni sistem štiti tijelo od bakterija i virusa. Možemo ga zamisliti kao generala koji vodi vojsku našeg tijela. Bijela krvna zrnca prolaze svoju „osnovnu obuku“ u koštanoj srži. Kada sazriju, imuni sistem šalje ove ćelije (neutrofile, eozinofile i bazofile) da se kreću kroz krv i tkiva. Njihov zadatak je da se bore protiv uljeza koji izazivaju bolesti, infekcije i druge tegobe. Kada dođe do infekcije, neutrofili su među prvima koji stižu na to mjesto. Oni zarobljavaju ili gutaju bakterije i druge mikroorganizme i tako ih uništavaju. Tijelo na ovu borbu reaguje crvenilom i otokom, što su znaci upale. Neutrofili ujedno pokreću obnovu tkiva i pomažu da povrijeđeno ili oštećeno tkivo zacijeli.
Gdje se nalaze neutrofili?
Neutrofili nastaju u koštanoj srži, a zatim se kreću kroz krv, tkiva i limfne čvorove.
Kako izgledaju neutrofili?
Neutrofili su bezbojni. Da bi se mogli vidjeti pod mikroskopom, oboje se posebnom bojom. Kada miruju, imaju okrugao oblik, ali ga mijenjaju dok se bore protiv infekcije.
Koliko neutrofila ima u tijelu?
Neutrofili su jedna vrsta bijelih krvnih zrnaca. Bijela krvna zrnca čine oko 1% krvi. Među njima su neutrofili najbrojniji i obično čine oko 55 do 70% svih bijelih krvnih zrnaca.
Gdje nastaju neutrofili?
Neutrofili nastaju u koštanoj srži, mekom dijelu unutar kostiju. Kada sazriju, ulaze u krv koja ih prenosi do tkiva u tijelu.
Koja stanja su povezana s brojem neutrofila?
Broj neutrofila obično je u normalnim granicama. Ako ih ima previše ili premalo, to može biti znak nekog zdravstvenog problema.
Postoje dva takva stanja:
- Neutropenija: To znači da u krvi ima premalo neutrofila. Tijelo se tada može teže braniti od infekcija, pa se one mogu češće javljati. Do toga može doći zbog liječenja raka, autoimunih bolesti ili infekcija.
- Neutrofilija: To znači da u krvi ima previše neutrofila. Ovo stanje se naziva i neutrofilna leukocitoza, a često je uzrok bakterijska infekcija. Kada se tijelo bori protiv infekcije, neki neutrofili mogu izaći iz koštane srži i ući u krv prije nego što potpuno sazriju.
Koji se simptomi mogu javiti kod promjena u broju neutrofila?
Mogu se javiti sljedeći simptomi:
- Povišena temperatura.
- Infekcije koje se ponavljaju.
- Ranice.
- Otoci.
Ove simptome često izaziva infekcija ili bolest, a ne samo to što neutrofila ima više ili manje.
Šta uzrokuje povišen broj neutrofila?
U mnogim slučajevima normalno je da tijelo stvara više neutrofila kako bi pomoglo oporavku, posebno kod prijeloma kosti ili teških opekotina. Ako se njihov broj ne vrati u normalne granice nakon što povreda zacijeli, to može predstavljati rizik za zdravlje. Broj neutrofila može porasti zbog:
- Infekcija.
- Upale.
- Povreda.
- Nekih vrsta leukemije.
- Reakcije na određene lijekove.
Šta uzrokuje snižen broj neutrofila?
Neutropenija nastaje kada tijelo uništava neutrofile brže nego što koštana srž stigne stvoriti nove. Uzroci sniženog broja neutrofila mogu biti:
- Infekcije, poput hepatitisa, tuberkuloze, sepse i lajmske bolesti.
- Hemoterapija.
- Bolesti koštane srži, poput leukemije.
- Nedostatak vitamina, poput vitamina B12 i folata.
- Autoimune bolesti, poput Crohnove bolesti, lupusa i reumatoidnog artritisa.
Koji je normalan broj neutrofila?
Apsolutni broj neutrofila pokazuje koliko neutrofila ima u uzorku krvi. Kod zdravih odraslih osoba normalan broj je od 2.500 do 7.000 neutrofila po mikrolitru krvi. Ako je broj iznad 7.000 ili ispod 2.500, osoba može biti izložena riziku od problema povezanih s neutrofilima.
Koje se pretrage najčešće koriste za provjeru neutrofila?
Za provjeru neutrofila koriste se sljedeće pretrage:
- Kompletna krvna slika: Ovom analizom pregledaju se i broje ćelije u uzorku krvi. Pomaže u otkrivanju bolesti i procjeni općeg zdravstvenog stanja.
- Apsolutni broj neutrofila (ANC): Pokazuje koliko neutrofila ima u uzorku krvi.
- Biopsija koštane srži: Ovom pretragom provjerava se koliko ćelija ima i gdje se razvijaju. Zdravstveni radnik uzima mali uzorak koštane srži i pregleda ga. Krvne ćelije nastaju u koštanoj srži, pa se ovom pretragom provjerava stvara li tijelo dovoljno zdravih ćelija i postoji li neka bolest.
Kako se liječe problemi s neutrofilima?
Liječenje sniženog ili povišenog broja neutrofila može uključivati:
- Uzimanje antibiotika.
- Transplantaciju koštane srži.
- Zamjenu ili prestanak uzimanja lijekova koji uzrokuju neutropeniju.
- Uzimanje kortikosteroida ako postoji autoimuna bolest.
- Liječenje bolesti koje utiču na broj neutrofila.
- Transfuziju bijelih krvnih zrnaca.
Kako se može povećati broj neutrofila?
Ako je broj neutrofila nizak, zajedno s ljekarom možete napraviti plan kako da ga povećate. Ljekar može preporučiti:
- Promjenu doze ili rasporeda hemoterapije.
- Transfuziju bijelih krvnih zrnaca.
- Prestanak uzimanja lijekova koji smanjuju broj bijelih krvnih zrnaca.
- Uzimanje antibiotika ili lijekova koji pomažu tijelu da stvara više bijelih krvnih zrnaca.
Kako se može smanjiti broj neutrofila?
Broj neutrofila prirodno raste kada se tijelo bori protiv infekcije. Ako je viši od normalnog, ljekar će provjeriti da li je uzrok infekcija ili reakcija na neki lijek i odrediti liječenje. Liječenje infekcije obično uključuje uzimanje antibiotika.
Kako održati broj neutrofila u normalnim granicama?
Izbjegavanjem infekcija možete pomoći da broj neutrofila ostane u normalnim granicama. Da biste smanjili rizik od infekcije, možete:
- Redovno održavati higijenu.
- Svake godine primiti vakcinu protiv gripe.
- Izbjegavati kontakt s osobama koje su bolesne.
- Zdravo se hraniti.
Neutrofili su prva odbrana tijela od infekcija i povreda. Da biste ih održali zdravim, vodite računa o higijeni, liječite povrede i infekcije i hranite se zdravo i raznovrsno.