U našem članku pod naslovom „Šta je hipoparatireoidizam? Koji su njegovi simptomi? Kako se leči?” govorit ćemo o detaljima ovog stanja. Hipoparatireoidizam je retko, ali izlečivo stanje koje uzrokuje nizak nivo kalcija u krvi. Može nastati usled oštećenja paratireoidnih žlezda tokom operacije, kao i zbog određenih genetskih i autoimunih bolesti. Lečenje obično uključuje primenu dodataka kalcija i vitamina D.
Šta je hipoparatireoidizam?
Hipoparatireoidizam je retko i izlečivo stanje koje nastaje kada paratireoidne žlezde ne proizvode dovoljno paratireoidnog hormona (PTH). PTH pomaže u regulaciji nivoa kalcija i fosfora u krvi. Ovo stanje dovodi do smanjenja kalcija i povećanja fosfora u krvi. Povišen nivo fosfora može dodatno uticati na smanjenje kalcija, što može izazvati različite zdravstvene probleme.
Kalcij je jedan od najvažnijih minerala u telu. Iako je većina kalcija pohranjena u kostima, on je također prisutan, i isto tako neophodan, u krvi. Kalcij u krvi ima važnu ulogu u brojnim procesima u organizmu, uključujući:
- Funkcija živaca.
- Kontrakcija mišića, koja omogućava kretanje.
- Zgrušavanje krvi.
- Rad srca.
- Održavanje čvrstih kostiju.
Hipokalcemija, odnosno snižena koncentracija kalcija u krvi, može narušiti normalno funkcionisanje organizma.
Koji su simptomi hipoparatireoidizma?
Znakovi i simptomi hipoparatireoidizma uključuju:
- Trnci ili utrnulost usana, prstiju na rukama i nogama.
- Mišićni grčevi i spazmi.
- "Moždana magla" ili konfuzija.
- Nepravilan srčani ritam.
- Krhki nokti i suha koža.
- Katarakta (siva mrena).
- Slabu zubnu gleđ (kod dece).
Hipoparatireoidizam se najčešće razvija polako, pa simptomi u početku mogu biti blagi. Kod nekih osoba tegobe mogu trajati godinama prije nego što se utvrdi dijagnoza.
Koji su uzroci hipoparatireoidizma?
Uzroci hipoparatireoidizma su sledeći:
- Oštećenje paratireoidnih žlezda: Oko 75% slučajeva nastaje zbog nenamjernog oštećenja paratireoidnih žlezda tokom operacije štitne žlezde ili vrata. Tegobe se najčešće javljaju ubrzo nakon zahvata, ali se ponekad mogu pojaviti i tek nakon nekoliko godina. U retkim situacijama, oštećenje paratireoidnih žlezda može biti povezano i s radioterapijom.
- Određena genetska stanja: Manje od 10% slučajeva su genetska. Najčešći je DiGeorgeov sindrom. Kod ovog stanja, bebe se rađaju bez paratireoidnih žlezda, što dovodi do doživotnog niskog nivoa kalcija. DiGeorgeov sindrom prisutan je kod otprilike 60% dece s hipoparatireoidizmom.
- Određene autoimune bolesti: Neke bolesti uzrokuju da imunološki sistem napadne paratireoidne žlezde.
- Nizak nivo magnezija: Nizak nivo magnezija može spriječiti paratireoidne žlezde da proizvode ili oslobađaju dovoljno PTH, što dovodi do niskog nivoa kalcija.
Koji su faktori rizika za hipoparatireoidizam?
Faktori rizika za hipoparatireoidizam uključuju:
- Nedavno obavljenu operaciju vrata ili štitne žlezde.
- Porodičnu historiju poremećaja paratireoidnih žlezda.
- Prisustvo autoimune bolesti koja pogađa endokrini sistem.
- Prethodno primljenu radioterapiju zbog karcinoma glave ili vrata.
Hipoparatireoidizam se može javiti i kod dece i kod odraslih. Kod odraslih je češće povezan s oštećenjem paratireoidnih žlezda tokom operacije, dok je kod dece uzrok češće genetski.
Koje su komplikacije hipoparatireoidizma?
Dugoročne komplikacije hipoparatireoidizma mogu biti sledeće:
- Problemi s funkcijom bubrega.
- Bubrežni kamenci.
- Naslage kalcija u mozgu.
Komplikacije uzrokovane hipoparatireoidizmom kod dece mogu uključivati:
- Usporen rast.
- Stomatološke probleme.
- Kašnjenje u razvoju.
- Probleme s kostima.
Nagli pad kalcija može izazvati napade i grčenje grkljana (laringospazam), što može biti opasno. Ako se pojave ovi simptomi, potrebno je odmah potražiti medicinsku pomoć.
Kako se dijagnosticira hipoparatireoidizam?
Hipoparatireoidizam se obično dijagnosticira kada se u krvi osobe otkriju niske razine kalcija i paratireoidnog hormona.
Lekari ponekad otkriju hipoparatireoidizam "slučajno", putem rezultata rutinskih pretraga krvi koji pokazuju niske razine kalcija.
Smatra se da osoba ima hronični hipoparatireoidizam ako se niske razine PTH-a i kalcija otkriju najmanje dva puta u periodu od šest meseci.
Koje se pretrage koriste za dijagnosticiranje hipoparatireoidizma?
Ako imate simptome hipoparatireoidizma, lekar će vas pregledati i pitati o tegobama i ranijim bolestima.
Za postavljanje dijagnoze može preporučiti jednu ili više sledećih pretraga:
- Analiza krvi na paratireoidni hormon (PTH).
- Analiza krvi na kalcij.
- Analiza krvi na fosfor.
- Analiza krvi na magnezij.
- Analiza kalcija u urinu prikupljanom tokom 24 sata.
Lekar će možda želeti proveriti ima li ozbiljnijih nuspojava hipoparatireoidizma. Ove ozbiljne nuspojave uključuju:
- Elektrokardiogram (EKG) radi provjere abnormalnih srčanih ritmova.
- Kompjuterizovanu tomografiju (CT) radi provere prisustva naslaga kalcija u mozgu.
Kako se leči hipoparatireoidizam?
Lečenjem se nastoji održati pravilan nivo kalcija i drugih minerala u organizmu.
Lečenje može uključivati:
- Dodaci kalcija i vitamina D: Kalcij i vitamin D obično je potrebno uzimati dugoročno. Vitamin D pomaže organizmu da pravilno apsorbuje i koristi kalcij. Kod nekih osoba može biti potrebno uzimati i magnezij.
- Pridržavanje ishrane bogate kalcijem, a siromašne fosforom: Lekar može preporučiti smanjen unos crvenog mesa i povećan unos namirnica bogatih kalcijem, kao što su brokula, jogurt i tofu. Lekar također može savetovati ograničavanje unosa prerađene hrane, koja često sadrži fosfor. Nutricionista može dati personalizirane upute o tome koje namirnice treba izbegavati.
- Injekcije paratireoidnog hormona (PTH): Ako kalcij i vitamin D ne daju dovoljno dobre rezultate, lekar može preporučiti terapiju paratireoidnim hormonom u obliku injekcija.
- Tiazidni diuretici: Ovi lekovi mogu pomoći da se smanji količina kalcija koja se izlučuje mokraćom.
Kada treba posjetiti lekara?
Trebali biste se posavetovati s lekarom ako osetite simptome hipoparatireoidizma. Ako vam je bolest već dijagnosticirana, trebali biste redovno odlaziti na kontrole kod lekara. Tokom terapije redovno se kontroliše nivo kalcija u krvi kako bi se pratilo delovanje lečenja.
Ako se pojave jaki grčevi mišića, napadi ili drugi znakovi naglog pada kalcija, potrebno je odmah potražiti medicinsku pomoć.
Kakav je tok hipoparatireoidizma?
Hipoparatireoidizam se u većini slučajeva može dobro kontrolisati, posebno ako se otkrije na vreme. Terapija pomaže u ublažavanju simptoma. Ako je nivo kalcija teško održavati u normalnim granicama, s vremenom se mogu javiti problemi s bubrezima i mišićima. Zato su važne redovne kontrole i krvne pretrage kojima se prate vrednosti kalcija i fosfora.
Koliko dugo traje hipoparatireoidizam?
Većina slučajeva hipoparatireoidizma je hronična, što znači da stanje traje celi život, ali kod nekih osoba može biti i privremeno.
Hipoparatireoidizam je retko oboljenje, ali se može lečiti. Simptomi ponekad mogu biti blagi i teško primjetni. Zbog toga je važno reći lekaru ako postoje faktori rizika, kao što su porodična historija bolesti paratireoidnih žlezda ili ranije operacije vrata ili štitne žlezde. Lekar jednostavnim analizama krvi može proveriti da li su nivoi paratireoidnog hormona i kalcija u odgovarajućim granicama.