U našem članku pod naslovom "Šta je relapsno-remitirajuća multipla skleroza (RRMS)? Koji su njeni simptomi? Kako se liječi?", detaljno ćemo govoriti o ovoj temi. Relapsno-remitirajuća multipla skleroza (RRMS) je najčešći oblik multiple skleroze. Simptomi RRMS-a javljaju se u periodima pogoršanja. Ova pogoršanja se javljaju između perioda kada su simptomi vrlo blagi ili ih uopće nema. Lijekovi mogu pomoći u kontroli i ublažavanju pogoršanja, što omogućava pacijentu da se osjeća bolje.
Šta je relapsno-remitirajuća multipla skleroza (RRMS)?
RRMS, odnosno relapsno-remitentna multipla skleroza, oblik je MS-a u kojem se faze pogoršanja simptoma (relapsi ili napadi) smjenjuju s periodima djelimičnog ili potpunog oporavka (remisije). Relapsi su periodi u kojima se pojavljuju novi simptomi ili se postojeći simptomi pogoršavaju. Simptomi mogu trajati od nekoliko dana do nekoliko sedmica.
Jesu li relapsno-remitirajuća multipla skleroza (RRMS) i multipla skleroza (MS) ista stvar?
RRMS je vrsta multiple skleroze. Multipla skleroza (MS) je autoimuno stanje koje utiče na centralni nervni sistem. Simptomi su slični kod svih vrsta MS, ali početak simptoma može varirati u zavisnosti od vrste.
Termin "relapsno-remitirajuća" pomaže u razumijevanju šta očekivati tokom trajanja bolesti. Ovakva klasifikacija olakšava pacijentu i ljekaru izbor terapije koja najbolje odgovara stanju pacijenta.
Koliko je česta relapsno-remitentna multipla skleroza (RRMS)?
Otprilike milion ljudi u Sjedinjenim Američkim Državama živi s multiplom sklerozom. Procjenjuje se da 80% do 85% ljudi kojima je dijagnosticirana MS ima relapsno-remitentnu multiplu sklerozu (RRMS), što je čini najčešćim oblikom MS-a.
Koji su najčešći simptomi relapsno-remitentne multiple skleroze (RRMS)?
Simptomi relapsno-remitentne multiple skleroze (RRMS) variraju od osobe do osobe, ali obično uključuju:
- Promjene vida, uključujući zamućen vid, poremećaj u prepoznavanju boja, bol pri pokretanju očiju ili dvostruki vid.
- Trnci ili utrnulost u raznim dijelovima tijela.
- Osjećaj stezanja oko prsa ili trbuha koji se osjeća kao da je tijelo ubuhvaćeno.
- Osjećaj umora.
- Problemi s mjehurom ili crijevima, uključujući otežano mokrenje, zadržavanje urina ili iznenadnu potrebu za mokrenjem.
- Osjećaj trnaca ili šoka koji se širi niz leđa kada se vrat savije prema naprijed.
- Poteškoće pri hodanju.
- Slabost ili ukočenost mišića.
- Kognitivni problemi, poznati kao „moždana magla“, uključuju otežano pamćenje i smanjenu sposobnost koncentracije.
Uobičajeno je da se simptomi pojavljuju zajedno tokom recidiva ili pogoršanja bolesti. Kod nekih ljudi koji postignu potpuni oporavak, simptomi više ne postoje. Međutim, kod drugih je oporavak nepotpun i simptomi postaju trajni. U većini slučajeva ovo se može kontrolisati uz stručnu pomoć ljekara. Na primjer, kod izražene ukočenosti ili spastičnosti često pomažu redovne vježbe istezanja pod nadzorom fizioterapeuta, uz dodatnu primjenu lijekova ili botoks injekcija.
Šta može pogoršati simptome relapsno-remitentne multiple skleroze (RRMS)?
Kod osoba s RRMS-om, određeni uticaji iz okoline mogu izazvati relaps ili pogoršanje simptoma.
Ovi faktori mogu uključivati:
- Stres.
- Vrućina ili visoke temperature.
- Infekcije (čak i blaga infekcija sinusa ili urinarnog trakta može izazvati ponovnu pojavu starih simptoma multiple skleroze).
- Upotreba duhanskih proizvoda.
- Nedostatak vitamina D.
Faktori koji izazivaju simptome RRMS-a mogu se razlikovati od osobe do osobe, pa ono što pogoršava simptome kod jedne osobe ne mora uticati na drugu.
Koji su uzroci multiple skleroze?
Tačan uzrok multiple skleroze (MS) nije poznat. Istraživanja pokazuju da je povezana s genetskom predispozicijom (promjenama u DNK) koja čini osobu podložnijom autoimunim stanjima poput MS-a. Kao i kod većine autoimunih bolesti, genetika ima ograničen uticaj na razvoj MS-a, pa je rizik prenošenja na potomstvo relativno mali.
Smatra se da i okolišni faktori mogu doprinijeti nastanku MS-a, uključujući izloženost bakterijama ili virusima, poput Epstein-Barr virusa.
Kod multiple skleroze, imuni sistem greškom napada zdrave dijelove centralnog nervnog sistema. Posebno napada mijelin, zaštitni sloj koji obavija nervna vlakna u mozgu i kičmenoj moždini. Kada dođe do ovog imunološkog napada, može se javiti pogoršanje simptoma ili tzv. relaps bolesti.
Koje su komplikacije relapsno-remitentne multiple skleroze (RRMS)?
Komplikacije RRMS-a nastaju kada pogoršanje simptoma dovede do dodatnih zdravstvenih problema, kao što su:
- Pojačana napetost mišića (spastičnost).
- Gubitak vida ili poteškoće s fokusiranjem.
- Problemi s kontrolom mokraćnog mjehura ili crijeva.
- Seksualna disfunkcija.
- Poteškoće u kognitivnim funkcijama (razmišljanje i pamćenje).
- Promjene raspoloženja, poput anksioznosti i/ili depresije.
Na koji način se dijagnosticira ovaj oblik multiple skleroze (RRMS)?
Dijagnosticiranje MS-a je teško jer ne postoji jedinstveni test ili postupak koji može potvrditi ili isključiti ovu bolest. Informacije je potrebno prikupiti iz različitih izvora, uključujući medicinsku historiju, fizički pregled i rezultate testova. To može uključivati:
- Magnetna rezonanca (MRI) za procjenu oštećenja mozga i kičmene moždine.
- Lumbalna punkcija (uzimanje uzorka likvora iz kičme) koristi se za otkrivanje znakova MS-a, uključujući oligoklonske trake. One su često prisutne kod MS-a, ali se mogu javiti i kod drugih bolesti. Mogu ukazivati na upalu u mozgu i/ili kičmenoj moždini.
- Krvne pretrage za isključivanje stanja sa sličnim simptomima.
- Optička koherentna tomografija (OCT) je bezbolna pretraga koja prikazuje nervne strukture u stražnjem dijelu oka (mrežnici) i može otkriti oštećenja povezana s MS-om.
Kada se postavlja dijagnoza relapsno-remitentne multiple skleroze (RRMS)?
MS se obično dijagnosticira između 20. i 40. godine života, ali relapsno-remitentna multipla skleroza (RRMS) se može javiti u bilo kojoj dobi.
Kako se liječi relapsno-remitentna multipla skleroza (RRMS)?
Liječenje relapsno-remitentne multiple skleroze (RRMS) uglavnom uključuje upotrebu lijekova usmjerenih na promjenu toka stanja.
Ovi lijekovi mogu biti u različitim oblicima:
- Injekcija: Mala igla se uvodi kroz kožu kako bi se dala doza lijeka.
- Oralni lijek: Ovo je tableta koja se uzima oralno i proguta cijela uz čašu vode.
- Infuzija: Doktor ubacuje malu iglu u venu na ruci, a lijek polako ulazi u krvotok.
Postoji nekoliko lijekova koje je odobrila Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) za RRMS, a oni se fokusiraju na sljedeće ciljeve:
- Smanjenje broja napada.
- Smanjenje oštećenja (ožiljaka) centralnog nervnog sistema.
- Usporavanje napredovanja simptoma
Važno je razumjeti da današnji tretmani ne mogu popraviti postojeću demijelinizaciju, ali nauka radi na mogućim rješenjima.
Međutim, važno je započeti s ovim lijekovima (terapije koje mijenjaju tok bolesti ili DMT-ovi) što ranije, jer oni mogu pomoći u sprječavanju daljnjeg oštećenja nervnog sistema.
Koji lijekovi se primjenjuju kod RRMS-a?
Lijekovi koji liječe relapsno-remitentnu multiplu sklerozu (RRMS) se stalno mijenjaju. Preporučuje se da razgovarate s ljekarom o trenutno dostupnim lijekovima za ublažavanje simptoma. Ljekar vam također može objasniti potencijalne nuspojave lijekova.
Obzirom da RRMS ne uzrokuje izraženu opću upalu, protuupalni tretmani mogu biti manje efikasni u ovom stadiju bolesti.
Da li RRMS pokazuje znakove poboljšanja tokom vremena?
Iako za RRMS još nema konačnog lijeka, naučna istraživanja se nastavljaju kako bi se bolest bolje razumjela. Dostupne terapije mogu usporiti napredovanje bolesti i smanjiti učestalost relapsa (napada).
Koliki je očekivani životni vijek kod osoba sa multiple sklerozom (MS)?
Osobe kojima je dijagnosticirana MS mogu živjeti dug i ispunjen život. U nekim rijetkim slučajevima, očekivani životni vijek može biti skraćen, bilo zbog same MS ili komplikacija povezanih s drugim medicinskim stanjima. Međutim, mnoge od ovih komplikacija se mogu spriječiti ili kontrolisati. Na primjer, bolesti poput srčanih oboljenja i moždanog udara važno je kontrolisati uz pomoć ljekara opće prakse.
Kakav je tok relapsno-remitentne multiple skleroze (RRMS)?
Tok bolesti kod RRMS-a uveliko varira od osobe do osobe. Neki ljudi rijetko doživljavaju relapse i možda neće iskusiti nove simptome godinama, dok drugi mogu imati česte relapse i zahtijevati intenzivnije liječenje. Brzi razvoj terapijskih opcija doveo je do poboljšanja toka multiple skleroze tokom vremena.
Da li je moguće spriječiti multipla sklerozu?
Ne postoji poznat način za potpuno sprječavanje multiple skleroze (MS).
Ipak, uz pridržavanje propisane terapije i izbjegavanje mogućih okidača iz okoline, može se smanjiti učestalost relapsa (pogoršanja simptoma).
Da li RRMS s vremenom prelazi u druge tipove multiple skleroze?
Sekundarna progresivna multipla skleroza (SPMS) često se razvija kod osoba koje prethodno imaju RRMS. SPMS se razvija nakon RRMS-a, a u ovoj fazi simptomi se postepeno pogoršavaju, dok se učestalost relapsa smanjuje. Tačan uzrok SPMS-a još nije poznat. Rano i efikasno liječenje može smanjiti ili spriječiti pojavu SPMS-a.
Kada trebate posjetiti ljekara?
Trebali biste posjetiti ljekara ako osjetite nove ili pogoršane simptome relapsno-remitentne multiple skleroze (RRMS). Također biste trebali razgovarati sa svojim ljekarom ako osjetite nuspojave od terapije.
Koja pitanja trebate postaviti svom ljekaru?
Može biti korisno da postavite svom ljekaru sljedeća pitanja tokom pregleda:
- Koju vrstu MS-a imam?
- Koju terapiju preporučujete?
- Da li liječenje ima nuspojave?
- Kako treba upravljati simptomima kada se ponovo pojave?
- Na koji način se mogu prepoznati faktori koji pogoršavaju simptome?
Recidivno-remitentna multipla skleroza (RRMS) može imati značajan utjecaj na svakodnevni život. Ljekar može pomoći u vođenju procesa liječenja kako bi se spriječili ili smanjili napadi. Život s kroničnim stanjem može biti izazovan i mnogi ljudi pronalaze olakšanje razgovorom sa stručnjakom za mentalno zdravlje. Zdravstveni tim je uvijek dostupan za pitanja i pružanje podrške kako biste se lakše nosili s RRMS dijagnozom.