Šta je mijelopatija? Koji su simptomi i kako se liječi? U ovom članku govorit ćemo šta je mijelopatija, koji su njeni simptomi i kako se liječi. Mijelopatija se javlja kada je kičmena moždina pod jakim pritiskom. Uzrok može biti povreda, infekcija, promjene na kičmi ili neki drugi problem. Postoje tri glavne vrste mijelopatije: cervikalna, torakalna i lumbalna. Razlikuju se prema tome koji dio kičme je zahvaćen.
Šta je mijelopatija?
Mijelopatija nije jedna bolest, već naziv za simptome koji se javljaju kada je kičmena moždina pritisnuta. Tada se mogu pojaviti bol, utrnulost, slabost ili problemi s pokretima. Kičmena moždina prolazi kroz kičmu i prenosi signale između mozga i ostatka tijela. Kičma je štiti od povreda.
Ipak, povrede, artritis, tumori, infekcije ili problemi s diskovima mogu pritisnuti kičmenu moždinu i ometati njen normalan rad.
Koje vrste mijelopatije postoje?
Postoje tri vrste mijelopatije, a nazivaju se prema dijelu kičme koji je zahvaćen:
- Cervikalna spondilotična mijelopatija: Nastaje kada je kičmena moždina pritisnuta u vratnom dijelu kičme.
- Torakalna mijelopatija: Javlja se u srednjem dijelu kičme, odnosno u srednjem i gornjem dijelu leđa.
- Lumbalna mijelopatija: Javlja se u donjem dijelu leđa, odnosno u lumbalnom dijelu kičme.
Šta uzrokuje mijelopatiju?
Sve što vrši pritisak na kičmenu moždinu može dovesti do mijelopatije. Akutna mijelopatija nastaje uslijed iznenadne povrede ili infekcije. Ipak, češće se mijelopatija razvija postepeno, obično uslijed habanja ili degenerativnih oboljenja kičme.
Mijelopatija se često javlja kao posljedica spondiloze, stanja koje podrazumijeva postepenu degeneraciju kičme. Spondiloza je stanje uzrokovano habanjem; ljekari ovaj opći termin mogu koristiti za opisivanje degenerativnog artritisa kičme.
Šta je cervikalna spondilotična mijelopatija (degenerativna cervikalna mijelopatija)?
Cervikalna spondilotična mijelopatija je najčešći oblik mijelopatije. Nastaje zbog promjena u vratnom dijelu kičme koje se javljaju kod spondiloze. Ovo stanje se nekada naziva i cervikalna spondiloza ili artritis vrata.
Koja još stanja mogu izazvati mijelopatiju?
Mijelopatiju mogu izazvati i drugi problemi:
- Spinalna stenoza: S godinama se prostor u kičmi može suziti, najčešće zbog artritisa. To se zove spinalna stenoza.
- Hernija ili pucanje diska: Disk između pršljenova može iskočiti ili puknuti i tada može pritisnuti kičmenu moždinu.
- Tumor kičme: Tumor može pritiskati kičmenu moždinu, bez obzira na to da li je dobroćudan ili zloćudan.
- Neurodegenerativne bolesti: Bolesti kao što su Parkinsonova bolest i ALS mogu uticati na rad živaca i kičmene moždine.
Koji su simptomi mijelopatije?
Kada je kičmena moždina pritisnuta, mogu se javiti problemi s pokretima, osjetom i drugim funkcijama tijela.
Simptomi nisu isti kod svih. Zavise od toga koji dio kičmene moždine je zahvaćen. Najčešći simptomi su:
- bol u vratu ili leđima,
- trnci, utrnulost ili slabost u rukama, šakama, nogama ili stopalima,
- poteškoće pri manjim pokretima, na primjer zakopčavanju košulje ili držanju malih predmeta,
- problemi s ravnotežom ili koordinacijom,
- promjene refleksa u rukama ili nogama,
- gubitak kontrole nad mokrenjem ili stolicom.
Kako se dijagnostikuje mijelopatija?
Simptomi mijelopatije mogu ličiti na simptome drugih bolesti, pa se samo na osnovu njih ne može uvijek odmah postaviti dijagnoza.
Doktor će prvo pregledati pacijenta, a zatim po potrebi tražiti dodatne pretrage. One mogu uključivati:
- Rendgen kičme, magnetnu rezonancu (MR) ili CT,
- Mijelogram: Radi se uz pomoć kontrasta i rendgena ili CT-a. Tako se može bolje vidjeti kičmena moždina i prostor oko nje.
- Testovi živaca: EMG i evocirani potencijali provjeravaju kako živci rade i kako prenose signale između mozga i tijela.
Kako se liječi mijelopatija?
Liječenje zavisi od uzroka. Ako je mijelopatija nastala zbog infekcije ili tumora, prvo se liječi taj problem.
Liječenje bez operacije može pomoći da se smanje bol i drugi simptomi. Međutim, kada je kičmena moždina jako pritisnuta, često je potrebna operacija kako bi se pritisak smanjio.
- Liječenje bez operacije: Ako simptomi nisu jaki, doktor može preporučiti fizikalnu terapiju, lijekove ili ortozu. Ove metode mogu smanjiti tegobe, ali ne uklanjaju uvijek pritisak na kičmenu moždinu.
- Operacija: Ako je kičmena moždina jako pritisnuta, nekada je potrebna operacija. Uzrok pritiska može biti diskus hernija, cista, koštana izraslina ili tumor. Jedna od operacija koja se može raditi je laminektomija. Tada hirurg uklanja mali dio kosti kako bi napravio više prostora za kičmenu moždinu i smanjio pritisak.
Može li se mijelopatija spriječiti?
Mijelopatiju nije uvijek moguće spriječiti. Neki oblici nastaju zbog promjena na kičmi koje dolaze s godinama. Ipak, pravilna briga o leđima može smanjiti rizik od nekih povreda i problema sa kičmom.
Ovo su neki od primjera koji nam mogu pomoći u sprječavanju mijelopatije:
- Pravilno podizanje teških stvari: Prilikom podizanja treba saviti koljena, zategnuti trbušne mišiće i koristiti snagu nogu. Ako je predmet pretežak, treba tražiti pomoć.
- Održavanje zdrave tjelesne težine: Višak kilograma dodatno opterećuje kičmu.
- Prestanak pušenja: Kod pušača se diskovi kičme mogu brže trošiti.
- Jačanje mišića leđa i stomaka: Vježbe kao što su plank, pilates ili druge vježbe za mišiće trupa mogu pomoći.
Kakav je tok bolesti kod osoba koje imaju mijelopatiju?
Ako se ne liječi, mijelopatija se s vremenom može pogoršavati. Dugotrajan pritisak na kičmenu moždinu može trajno oštetiti živce koji kontrolišu pokrete i druge funkcije tijela. Kada dođe do trajnog oštećenja živaca, ono se ne može uvijek popraviti. Zato je važno javiti se doktoru čim se pojave simptomi.
Ako se mijelopatija otkrije i liječi na vrijeme, simptomi se mogu poboljšati, a u nekim slučajevima može se smanjiti i oštećenje kičmene moždine.
Kada se treba javiti doktoru?
Doktoru se treba javiti ako se pojavi:
- promjena u hodu, gubitak ravnoteže ili veća nespretnost,
- novi bol u vratu ili leđima ili bol koji se pogoršava,
- utrnulost, trnci ili slabost u šakama, prstima, stopalima ili nožnim prstima.
Koja pitanja se mogu postaviti doktoru o mijelopatiji?
Doktoru se mogu postaviti sljedeća pitanja:
- Šta uzrokuje pritisak na moju kičmenu moždinu?
- Da li će mi biti potrebna operacija?
- Postoji li nešto što mogu promijeniti u svakodnevnom životu kako bih poboljšao trenutno stanje?
- Postoje li aktivnosti koje trebam izbjegavati?
Pritisak na kičmenu moždinu može dovesti do mijelopatije. Mogu se javiti bol u leđima ili vratu, trnci, utrnulost, slabost i drugi simptomi. Ako se problem otkrije i liječi na vrijeme, pritisak na kičmenu moždinu može se smanjiti, simptomi ublažiti i samim time spriječiti trajno oštećenje.