U našem članku pod naslovom „Šta je melanoza kolona? Koji su njeni simptomi? Kako se liječi?” detaljno ćemo govoriti o ovoj temi. Melanoza kolona je bezopasno stanje zbog kojeg debelo crijevo na snimcima izgleda tamnije. Može se razviti nakon upotrebe laksativa koji sadrže spojeve poznate kao antrakinoni; primjeri uključuju aloju veru, rabarbaru i senu. Ovo stanje se obično povlači nakon prestanka upotrebe ovih laksativa.
Šta je melanoza kolona?
Melanoza kolona je benigno (nekancerogeno) stanje uslijed kojeg unutrašnja sluznica debelog crijeva poprima tamniju boju nego što je uobičajeno. Kod ovog stanja pojedini dijelovi debelog crijeva mogu postati tamnosmeđi ili crni. Melanoza kolona obično ne uzrokuje simptome, a promjenu boje ljekar najčešće uoči tokom slikovnog pregleda.
Ova neuobičajena boja debelog crijeva može djelovati zabrinjavajuće, ali obično nije znak bolesti niti ozbiljnog zdravstvenog problema. Do tamne boje dolazi zbog nakupljanja pigmenta lipofuscina u zidu debelog crijeva. Do nakupljanja ovog pigmenta može doći nakon dugotrajne upotrebe određenih vrsta stimulativnih laksativa. Stimulativni laksativi djeluju tako što podstiču kontrakcije crijevnih živaca, čime olakšavaju pražnjenje crijeva.
Ipak, nakon što se dijagnosticira ovo stanje, ljekar će preporučiti da prekinete sa upotrebom laksativa koji su uzrokovali melanozu kolona. Nakon prestanka njihove upotrebe, debelo crijevo obično vrati svoju prirodnu boju.
Da li je melanoza kolona ozbiljno stanje?
Melanoza kolona nije ozbiljno stanje i ne povećava rizik od razvoja težih zdravstvenih problema.
Koji su simptomi melanoze kolona?
Melanoza kolona ne uzrokuje nikakve simptome. Većina ljudi sazna da ima ovo stanje kada se ono slučajno uoči tokom pregleda koji se obavlja iz drugog razloga, poput kolonoskopije ili fleksibilne sigmoidoskopije.
Tokom kolonoskopije gastroenterolog koristi poseban instrument kako bi pregledao unutrašnjost debelog crijeva i provjerio postoje li izrasline, poput polipa, ili znakovi raka debelog crijeva. Fleksibilna sigmoidoskopija je sličan pregled, ali se njome ispituje samo donja trećina debelog crijeva.
Šta uzrokuje melanozu kolona?
Melanoza kolona može se pojaviti kod osoba koje određene laksative koriste duži period. Ovi lijekovi mogu privremeno olakšati zatvor, ali nisu namijenjeni dugotrajnoj upotrebi niti rješavanju hroničnog zatvora.
Laksativi povezani s melanozom kolona sadrže organski spoj poznat kao antrakinon, koji se nalazi u određenim biljkama. Iako mogu ublažiti zatvor, ne bi se trebali koristiti duže od dvije sedmice.
Istraživači smatraju da upotreba ovih laksativa tokom dužeg vremenskog perioda (obično duže od dvije sedmice) može oštetiti ćelije koje oblažu debelo crijevo. Kada se te ćelije oštete, one oslobađaju pigment lipofuscin. Nakupljanje bezopasnog pigmenta lipofuscina može površini debelog crijeva dati tamnosmeđu ili crnu boju. Kada se to i dogodi, sluznica debelog crijeva obično se brzo i uspješno sama obnovi.
Laksativi koji sadrže antrakinone uključuju:
- aloju
- krkavinu
- kaskaru sagradu
- frangulu
- rabarbaru
- senu
Koji su ostali uzroci osim upotrebe laksativa?
Melanoza kolona ponekad se može pojaviti i kod osoba koje nikada nisu koristile laksative. U takvim slučajevima mogući uzroci su:
- Hronični proljev.
- Upalne bolesti crijeva.
- Sindrom iritabilnog crijeva.
- Nedostatak vitamina E.
- Upotrebu nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAID).
- Upotrebu antralina (krema koja se koristi za liječenje kožnog oboljenja zvanog psorijaza).
- Konzumaciju hrane bogate nezasićenim masnim kiselinama (to su obično namirnice biljnog porijekla).
Kako se dijagnosticira melanoza kolona?
Melanoza kolona se obično otkriva slučajno tokom endoskopskog pregleda, kao što je kolonoskopija. Ovi postupci omogućavaju ljekaru da pregleda unutrašnjost debelog crijeva i procijeni postojanje izraslina poput polipa ili karcinoma debelog crijeva. Kako bi utvrdio uzrok zatvora, ljekar može preporučiti kolonoskopiju ili fleksibilnu sigmoidoskopiju.
Tokom pregleda može se uočiti promjena boje debelog crijeva, čak i kada melanoza kolona nije bila glavni razlog za izvođenje postupka.
Kako se liječi melanoza kolona?
Prvi korak u liječenju najčešće je prekid upotrebe laksativa koji sadrže antrakinone jer su oni obično i uzrok ovog poremećaja. Nakon njihovog prestanka, promjene na sluznici debelog crijeva postepeno se povlače i crijevo s vremenom ponovo dobija svoju uobičajenu boju.
Oporavak obično traje od šest mjeseci do godinu dana. Za to vrijeme zatvor se može regulisati drugim, prikladnijim metodama kao što su:
- Povećanje unosa vlakana: Treba češće konzumirati namirnice bogate vlaknima, kao što su tjestenina od integralnog brašna, hljeb od cjelovitih žitarica, voće i povrće.
- Unos dovoljne količine tečnosti: Dovoljan unos vode pomaže u omekšavanju stolice i pravilnom radu crijeva, zato budeite sigurni da unosite dovoljnu količinu tečnosti. Također, treba izbjegavati napitke koji mogu dovesti do dehidracije, poput alkohola i napitaka s kofeinom.
- Održavanje fizičke aktivnosti: Vježbanje može potaknuti rad crijeva i olakšati pražnjenje crijeva.
- Promjena vrste laksativa: Umjesto stimulativnih laksativa, ponekad je potrebno koristiti laksative koji povećavaju volumen stolice ili preparate za njeno omekšavanje. Ljekar može preporučiti koja je opcija najprikladnija.
Ako ova rješenja ne pomognu, ljekar može zajedno s pacijentom raditi na tome da se pronađe tretman koji će biti efikasan.
Šta očekivati kod melanoze kolona?
Nakon prestanka upotrebe laksativa koji sadrže antrakinone ili liječenja osnovnog uzroka, debelo crijevo bi se trebalo postepeno vratiti u svoju uobičajenu boju. Promjena boje ne utiče na funkciju debelog crijeva niti na opće zdravstveno stanje.
Može li se melanoza kolona spriječiti?
Najbolji način prevencije jeste izbjegavanje laksativa koji sadrže antrakinone. Također je važno pridržavati se preporuka ljekara o pravilnom liječenju i sprječavanju zatvora.
Da li je melanoza kolona povezana s rakom?
Melanoza kolona nije znak raka debelog crijeva niti povećava rizik od njegovog razvoja. Radi se o bezopasnoj promjeni boje sluznice debelog crijeva.
Zabrinutost zbog moguće povezanosti s rakom uglavnom potiče iz ranijih istraživanja antrakinonskih laksativa. U studijama na pacovima utvrđeno je da njihova dugotrajna upotreba može dovesti do razvoja tumora. Ipak, za sada nema dokaza da ovi lijekovi izazivaju slične promjene kod ljudi. Istraživači nastavljaju ispitivati ove lijekove radi sigurnosti, posebno u smislu dugotrajne upotrebe u liječenju zatvora. Do danas nije pronađen nijedan dokaz o direktnoj povezanosti između upotrebe antrakinonskih laksativa i raka debelog crijeva ili bilo koje druge vrste raka.
Ipak, prekomjerna upotreba bilo kojeg laksativa (uključujući stimulativne laksative) može predstavljati zdravstveni rizik. Ljekar može pomoći u odabiru odgovarajućeg, sigurnog i efikasnog načina liječenja.
Tamna boja tkiva može djelovati zabrinjavajuće jer se često povezuje s odumiranjem tkiva. Ipak, kod melanoze kolona takva promjena boje ne znači da je prisutna bolest niti neko trajno oštećenje. Ovo stanje često ukazuje na potrebu za promjenom načina liječenja zatvora. Kako bi se izbjegla dugotrajna upotreba laksativa koji sadrže antrakinone, preporučuje se razgovor s ljekarom o sigurnijim metodama liječenja i prevencije zatvora.