U našem članku pod naslovom „Šta je hipoparatireoidizam? Koji su njegovi simptomi? Kako se liječi?” govorit ćemo o detaljima ovog stanja. Hipoparatireoidizam je rijetko, ali izlječivo stanje koje uzrokuje nizak nivo kalcija u krvi. Može nastati uslijed oštećenja paratireoidnih žlijezda tokom operacije, kao i zbog određenih genetskih i autoimunih bolesti. Liječenje obično uključuje primjenu dodataka kalcija i vitamina D.
Šta je hipoparatireoidizam?
Hipoparatireoidizam je rijetko i izlječivo stanje koje nastaje kada paratireoidne žlijezde ne proizvode dovoljno paratireoidnog hormona (PTH). PTH pomaže u regulaciji nivoa kalcija i fosfora u krvi. Ovo stanje dovodi do smanjenja kalcija i povećanja fosfora u krvi. Povišen nivo fosfora može dodatno uticati na smanjenje kalcija, što može izazvati različite zdravstvene probleme.
Kalcij je jedan od najvažnijih minerala u tijelu. Iako je većina kalcija pohranjena u kostima, on je također prisutan, i isto tako neophodan, u krvi. Kalcij u krvi ima važnu ulogu u brojnim procesima u organizmu, uključujući:
- Funkcija živaca.
- Kontrakcija mišića, koja omogućava kretanje.
- Zgrušavanje krvi.
- Rad srca.
- Održavanje čvrstih kostiju.
Hipokalcemija, odnosno snižena koncentracija kalcija u krvi, može narušiti normalno funkcionisanje organizma.
Koji su simptomi hipoparatireoidizma?
Znakovi i simptomi hipoparatireoidizma uključuju:
- Trnci ili utrnulost usana, prstiju na rukama i nogama.
- Mišićni grčevi i spazmi.
- "Moždana magla" ili konfuzija.
- Nepravilan srčani ritam.
- Krhki nokti i suha koža.
- Katarakta (siva mrena).
- Slabu zubnu gleđ (kod djece).
Hipoparatireoidizam se najčešće razvija polako, pa simptomi u početku mogu biti blagi. Kod nekih osoba tegobe mogu trajati godinama prije nego što se utvrdi dijagnoza.
Koji su uzroci hipoparatireoidizma?
Uzroci hipoparatireoidizma su sljedeći:
- Oštećenje paratireoidnih žlijezda: Oko 75% slučajeva nastaje zbog nenamjernog oštećenja paratireoidnih žlijezda tokom operacije štitne žlijezde ili vrata. Tegobe se najčešće javljaju ubrzo nakon zahvata, ali se ponekad mogu pojaviti i tek nakon nekoliko godina. U rijetkim situacijama, oštećenje paratireoidnih žlijezda može biti povezano i s radioterapijom.
- Određena genetska stanja: Manje od 10% slučajeva su genetska. Najčešći je DiGeorgeov sindrom. Kod ovog stanja, bebe se rađaju bez paratireoidnih žlijezda, što dovodi do doživotnog niskog nivoa kalcija. DiGeorgeov sindrom prisutan je kod otprilike 60% djece s hipoparatireoidizmom.
- Određene autoimune bolesti: Neke bolesti uzrokuju da imunološki sistem napadne paratireoidne žlijezde.
- Nizak nivo magnezija: Nizak nivo magnezija može spriječiti paratireoidne žlijezde da proizvode ili oslobađaju dovoljno PTH, što dovodi do niskog nivoa kalcija.
Koji su faktori rizika za hipoparatireoidizam?
Faktori rizika za hipoparatireoidizam uključuju:
- Nedavno obavljenu operaciju vrata ili štitne žlijezde.
- Porodičnu historiju poremećaja paratireoidnih žlijezda.
- Prisustvo autoimune bolesti koja pogađa endokrini sistem.
- Prethodno primljenu radioterapiju zbog karcinoma glave ili vrata.
Hipoparatireoidizam se može javiti i kod djece i kod odraslih. Kod odraslih je češće povezan s oštećenjem paratireoidnih žlijezda tokom operacije, dok je kod djece uzrok češće genetski.
Koje su komplikacije hipoparatireoidizma?
Dugoročne komplikacije hipoparatireoidizma mogu biti sljedeće:
- Problemi s funkcijom bubrega.
- Bubrežni kamenci.
- Naslage kalcija u mozgu.
Komplikacije uzrokovane hipoparatireoidizmom kod djece mogu uključivati:
- Usporen rast.
- Stomatološke probleme.
- Kašnjenje u razvoju.
- Probleme s kostima.
Nagli pad kalcija može izazvati napade i grčenje grkljana (laringospazam), što može biti opasno. Ako se pojave ovi simptomi, potrebno je odmah potražiti medicinsku pomoć.
Kako se dijagnosticira hipoparatireoidizam?
Hipoparatireoidizam se obično dijagnosticira kada se u krvi osobe otkriju niske razine kalcija i paratireoidnog hormona.
Ljekari ponekad otkriju hipoparatireoidizam "slučajno", putem rezultata rutinskih pretraga krvi koji pokazuju niske razine kalcija.
Smatra se da osoba ima hronični hipoparatireoidizam ako se niske razine PTH-a i kalcija otkriju najmanje dva puta u periodu od šest mjeseci.
Koje se pretrage koriste za dijagnosticiranje hipoparatireoidizma?
Ako imate simptome hipoparatireoidizma, ljekar će vas pregledati i pitati o tegobama i ranijim bolestima.
Za postavljanje dijagnoze može preporučiti jednu ili više sljedećih pretraga:
- Analiza krvi na paratireoidni hormon (PTH).
- Analiza krvi na kalcij.
- Analiza krvi na fosfor.
- Analiza krvi na magnezij.
- Analiza kalcija u urinu prikupljanom tokom 24 sata.
Ljekar će možda željeti provjeriti ima li ozbiljnijih nuspojava hipoparatireoidizma. Ove ozbiljne nuspojave uključuju:
- Elektrokardiogram (EKG) radi provjere abnormalnih srčanih ritmova.
- Kompjuterizovanu tomografiju (CT) radi provjere prisustva naslaga kalcija u mozgu.
Kako se liječi hipoparatireoidizam?
Liječenjem se nastoji održati pravilan nivo kalcija i drugih minerala u organizmu.
Liječenje može uključivati:
- Dodaci kalcija i vitamina D: Kalcij i vitamin D obično je potrebno uzimati dugoročno. Vitamin D pomaže organizmu da pravilno apsorbuje i koristi kalcij. Kod nekih osoba može biti potrebno uzimati i magnezij.
- Pridržavanje ishrane bogate kalcijem, a siromašne fosforom: Ljekar može preporučiti smanjen unos crvenog mesa i povećan unos namirnica bogatih kalcijem, kao što su brokula, jogurt i tofu. Ljekar također može savjetovati ograničavanje unosa prerađene hrane, koja često sadrži fosfor. Nutricionista može dati personalizirane upute o tome koje namirnice treba izbjegavati.
- Injekcije paratireoidnog hormona (PTH): Ako kalcij i vitamin D ne daju dovoljno dobre rezultate, ljekar može preporučiti terapiju paratireoidnim hormonom u obliku injekcija.
- Tiazidni diuretici: Ovi lijekovi mogu pomoći da se smanji količina kalcija koja se izlučuje mokraćom.
Kada treba posjetiti ljekara?
Trebali biste se posavjetovati s ljekarom ako osjetite simptome hipoparatireoidizma. Ako vam je bolest već dijagnosticirana, trebali biste redovno odlaziti na kontrole kod ljekara. Tokom terapije redovno se kontroliše nivo kalcija u krvi kako bi se pratilo djelovanje liječenja.
Ako se pojave jaki grčevi mišića, napadi ili drugi znakovi naglog pada kalcija, potrebno je odmah potražiti medicinsku pomoć.
Kakav je tok hipoparatireoidizma?
Hipoparatireoidizam se u većini slučajeva može dobro kontrolisati, posebno ako se otkrije na vrijeme. Terapija pomaže u ublažavanju simptoma. Ako je nivo kalcija teško održavati u normalnim granicama, s vremenom se mogu javiti problemi s bubrezima i mišićima. Zato su važne redovne kontrole i krvne pretrage kojima se prate vrijednosti kalcija i fosfora.
Koliko dugo traje hipoparatireoidizam?
Većina slučajeva hipoparatireoidizma je hronična, što znači da stanje traje cijeli život, ali kod nekih osoba može biti i privremeno.
Hipoparatireoidizam je rijetko oboljenje, ali se može liječiti. Simptomi ponekad mogu biti blagi i teško primjetni. Zbog toga je važno reći ljekaru ako postoje faktori rizika, kao što su porodična historija bolesti paratireoidnih žlijezda ili ranije operacije vrata ili štitne žlijezde. Ljekar jednostavnim analizama krvi može provjeriti da li su nivoi paratireoidnog hormona i kalcija u odgovarajućim granicama.