U našem tekstu „Šta je alergija na sunce? Koji su simptomi? Kako se liječi?“ detaljnije ćemo govoriti o ovoj temi. Alergija na sunce može izazvati crvenilo nakon boravka na suncu. Postoji više vrsta ove alergije, a simptomi mogu biti blagi ili jači. Najbolje je izbjegavati jako sunce i zaštititi kožu odjećom, ali mogu pomoći i drugi načini liječenja.
Šta je alergija na sunce?
Alergija na sunce se javlja kada se nakon izlaganja suncu pojavi osip, a ponekad i drugi simptomi. Može biti blaga ili jaka. U nekim slučajevima može izazvati ozbiljnije simptome ili otežati svakodnevne aktivnosti.
Koje vrste alergije na sunce postoje?
Postoji više vrsta alergije na sunce, u zavisnosti od vrste osipa, uzroka i osoba kod kojih se najčešće javlja:
- Aktinični prurigo: Ova vrsta alergije može izazvati male izdignute promjene ili čvoriće na koži. Osip se može pojaviti i na dijelovima kože koji nisu bili na suncu. Češće se javlja kod osoba tamnije kože iz Latinske Amerike i kod američkih domorodaca. Smatra se da može biti nasljedan. Naziva se i hidroa aestivale ili Hutchinsonov ljetni prurigo.
- Fotoalergijska reakcija: Ova reakcija nastaje kada neka supstanca na koži dođe u kontakt sa sunčevom svjetlošću. To mogu biti lijekovi, kreme za sunčanje, šminka ili parfemi. Simptomi se mogu pojaviti nakon nekoliko sati ili čak nekoliko dana.
- Polimorfna svjetlosna erupcija: Ova vrsta alergije češća je kod žena, osoba svjetlije kože, tinejdžera i mladih odraslih. Nekoliko sati nakon boravka na suncu mogu se pojaviti male kvržice, crvenilo ili mjehurići.
- Solarna urtikarija: Ova vrsta alergije može izazvati koprivnjaču već nekoliko minuta nakon izlaska na sunce. Simptomi mogu biti blagi ili jači.
Ko može dobiti alergiju na sunce?
Alergija na sunce može se javiti kod bilo koga, bez obzira na godine, spol ili boju kože. Neke vrste su češće kod osoba svjetlije kože, a neke kod osoba tamnije kože. Ako neko u porodici ima alergiju na sunce, postoji veća mogućnost da se ona pojavi i kod drugih članova porodice.
Pored toga, neki lijekovi mogu povećati rizik od fotoalergijske reakcije. To su:
- Antibiotici.
- Antigljivični lijekovi.
- Antihistaminici.
- Lijekovi za snižavanje holesterola.
- Diuretici.
- Hormonski lijekovi, kao što su kontracepcijske pilule.
- Nesteroidni protuupalni lijekovi.
- Retinoidi, koji se često koriste protiv akni i znakova starenja kože.
Reakcije na sunce najčešće se javljaju u proljeće i početkom ljeta, kada ljudi počinju više vremena provoditi na suncu. Kako se koža tokom ljeta postepeno navikava na sunce, ove reakcije se mogu javljati rjeđe.
Koji su uzroci alergije na sunce?
Još uvijek nije potpuno jasno šta tačno uzrokuje alergiju na sunce. Istraživanja pokazuju da genetika može imati određenu ulogu. Također se smatra da tijelo nakon izlaganja suncu može osloboditi histamin ili pokrenuti reakciju imunološkog sistema. Uzroci mogu biti različiti, zavisno od vrste reakcije koja se javlja na koži.
Koji su simptomi alergije na sunce?
Simptomi alergije na sunce mogu se pojaviti nekoliko minuta, sati ili dana nakon izlaganja suncu. Mogu biti blagi ili jaki, zavisno od:
- Količine kože koja je bila izložena suncu.
- Vremena provedenog na suncu.
- Jačine sunčeve svjetlosti.
- Vrste alergije na sunce.
Crvenilo se obično javlja samo na dijelovima kože koji su bili izloženi suncu. Ipak, ponekad se može pojaviti i na drugim dijelovima tijela.
Osip kod alergije na sunce može uključivati:
- Kvržice, papule, čvoriće, mjehuriće ili koprivnjaču.
- Svrab.
- Curenje tečnosti iz kože.
- Crvenilo.
- Perutanje ili stvaranje krastica.
- Osjećaj peckanja ili žarenja na koži
- Otok.
U rijetkim slučajevima, alergija na sunce može izazvati sistemske simptome kao što su:
- Glavobolja.
- Vrtoglavica ili nesvjestica.
- Mučnina i povraćanje.
- Sviranje u grudima ili otežano disanje.
- Anafilaksija opasna po život (povezana sa solarnom urtikarijom).
Da li je alergija na sunce zarazna?
Osip povezan s alergijom na sunce nije zarazan.
Kako prepoznati alergiju na sunce?
Ako postoji sumnja na alergiju na sunce, trebali biste se posavjetovati s porodičnim ljekarom ili dermatologom.
Ljekar može dijagnosticirati ovo stanje na osnovu sljedećeg:
- Razgovor o simptomima.
- Pregled lijekova koje osoba koristi i proizvoda koje nanosi na kožu.
- Fototestiranje, tokom kojeg se koža izlaže različitim vrstama svjetlosti, talasnim dužinama i jačinama svjetlosti. Na taj način ljekar može utvrditi šta izaziva reakciju. Fototestiranje se ponekad kombinuje s testiranjem flasterima. Tada se na kožu stavljaju flasteri sa supstancama za koje se sumnja da izazivaju reakciju.
- U rijetkim slučajevima može se uraditi biopsija kože, kako bi se uzorak kože pregledao pod mikroskopom.
Koje su opcije liječenja alergije na sunce?
Najefikasniji tretman za alergiju na sunce je izbjegavanje izlaganja suncu.
Za osobe koje ne mogu izbjeći sunce ili kod kojih se javljaju teške reakcije, mogu pomoći sljedeći tretmani:
- Antihistaminici poput loratadina, feksofenadina i cetirizina.
- Kortikosteroidi poput prednizona.
- Kreme za ublažavanje svraba.
- Injekcije omalizumaba.
- Fototerapija – dugoročni tretman koji koristi ponovljeno izlaganje svjetlosti kako bi se povećala tolerancija kože.
Kako smanjiti rizik od alergije na sunce?
Pošto uzroci alergije na sunce još uvijek nisu potpuno poznati, ne postoji siguran način da se ona spriječi.
Šta mogu očekivati osobe koje imaju alergiju na sunce?
Kod alergije na sunce stanje se razlikuje od osobe do osobe. Kod nekih ljudi alergija s vremenom može nestati, dok kod drugih simptomi mogu trajati 10 do 15 godina ili čak duže.
Reakcija na sunce obično se smiri nekoliko sati ili nekoliko dana nakon što osoba više nije na suncu. Ipak, crvenilo na koži može trajati nekoliko sedmica. Ako se koža ne češe i ne ošteti, obično ne ostaju ožiljci.
Kako osobe koje imaju alergiju na sunce mogu zaštititi kožu?
Da bi se spriječile nove reakcije, mogu pomoći sljedeće mjere:
- U proljeće i početkom ljeta vrijeme provedeno na suncu može se postepeno povećavati. Tako se koža može lakše naviknuti na sunce.
- Treba izbjegavati sunce između 10 i 16 sati, kada je najjače. Najbolje je ostati u zatvorenom prostoru ili u hladu.
- Ne treba koristiti lijekove i proizvode koji povećavaju osjetljivost kože na sunce.
- Dobro je nositi šešir sa širokim obodom, majice dugih rukava i duge hlače. Po potrebi se mogu koristiti i zaštitne folije za prozore.
- Treba koristiti kremu za sunčanje sa zaštitnim faktorom SPF 30 ili više. Kremu je potrebno ponovo nanijeti svaka dva sata, a i češće nakon plivanja ili jakog znojenja.
Kako ublažiti alergiju na sunce?
Ako se pojavi reakcija, može pomoći sljedeće:
- Skloniti se sa sunca.
- Na zahvaćene dijelove kože staviti hladnu i vlažnu krpu.
- Piti dovoljno vode.
- Uzeti antihistaminik koji se može kupiti bez recepta.
Kada treba posjetiti ljekara?
Ako se nakon izlaganja suncu pojave ozbiljniji simptomi, treba odmah potražiti medicinsku pomoć. To su, na primjer:
- Bol u grudima.
- Gubitak svijesti.
- Grčevi u mišićima.
- Jaka glavobolja.
- Bol u stomaku.
- Iznenadna i jaka slabost.
- Otežano disanje ili gutanje.
Alergija na sunce može izazvati osip, a ponekad i ozbiljnije tegobe. Ako se pojavi reakcija, treba se što prije skloniti sa sunca i otići u hlad ili zatvoren prostor. O načinima kako spriječiti nove reakcije najbolje je posavjetovati se s ljekarom.