U našem članku pod naslovom "Šta je mišićno-koštani sistem? Kako funkcioniše? Zašto je važan?", detaljnije ćemo govoriti o ovoj temi. Mišićno-koštani sistem uključuje kosti, mišiće, tetive, ligamente i meka tkiva. Oni rade zajedno kako bi podržali težinu tela i pomogli u kretanju. Povrede, bolesti i starenje mogu uzrokovati bol, ukočenost i druge probleme s kretanjem i funkcijom. Održavanjem općeg zdravlja moguće je očuvati snagu mišićno-koštanog sistema.
Šta je mišićno-koštani sistem?
Mišićno-koštani sistem obuhvata kosti, hrskavicu, ligamente, tetive i vezivna tkiva. Skelet predstavlja osnovnu potporu mišićima i drugim mekim tkivima. Zajedno omogućavaju telu da nosi vlastitu težinu, održava pravilno držanje i izvodi pokrete. Različiti poremećaji i zdravstvena stanja mogu izazvati probleme u mišićno-koštanom sistemu. Starenje, povrede, urođene anomalije i bolesti mogu dovesti do bola i ograničene pokretljivosti.
Zdravlje mišićno-koštanog sistema može se očuvati brigom o celokupnom zdravlju organizma. Uravnotežena ishrana, održavanje zdrave telesne težine, redovna fizička aktivnost i redovni lekarski pregledi imaju važnu ulogu u njegovom očuvanju.
Kako funkcioniše mišićno-koštani sistem?
- Nervni sistem (komandni centar tela) kontroliše voljne pokrete mišića. Voljni mišići su oni koji se kontrolišu i pokreću svesno. Neki pokreti uključuju velike mišićne grupe za aktivnosti poput skakanja. Drugi se koriste za manje pokrete, poput pritiskanja dugmeta. Do pokreta dolazi na sledeći način:
- Nervni sistem (mozak i živci) šalje signal za aktiviranje skeletnih (voljnih) mišića. Mišićna vlakna zatim reaguju stezanjem (kontrakcijom).
- Aktivirani mišić povlači tetivu, koja povezuje mišić s kosti. Tetive povezuju mišiće s kostima.
- Tetiva povlači kost, omogućavajući joj da napravi pokret.
- Da bi se mišić opustio, nervni sistem šalje novi signal. On pokreće mišiće da se ponovo opuste.
- Opušteni mišić oslobađa napetost, a kost se vraća u položaj mirovanja.
Koji delovi čine mišićno-koštani sistem?
Mišićno-koštani sistem nam pomaže da stojimo, sedimo, hodamo, trčimo i krećemo se. Telo odrasle osobe ima 206 kostiju i više od 600 mišića povezanih ligamentima, tetivama i mekim tkivima.
Delovi mišićno-koštanog sistema uključuju:
- Kosti: Kosti različitih oblika i veličina podržavaju telo, štite organe i tkiva, skladište kalcij i masnoću i pomažu pri proizvodnji krvnih ćelija. Čvrsti vanjski sloj kosti okružuje njenu spužvastu jezgru. Kosti pružaju strukturu i oblik telu. Rade zajedno s mišićima, tetivama, ligamentima i drugim vezivnim tkivima kako bi pomogle pri kretanju.
- Hrskavica: Hrskavica je vrsta vezivnog tkiva koja ublažava pritisak između kostiju u zglobovima, kičmi i grudnom košu. Čvrsta, elastična hrskavica štiti kosti od trenja jedna o drugu. Hrskavica se nalazi i u nosu, ušima, karlici i plućima.
- Zglobovi: Kosti se spajaju i formiraju zglobove. Neki zglobovi, poput kuglastog zgloba ramena, imaju širok raspon pokreta. Drugi zglobovi, poput koljena, omogućavaju kostima da se kreću napred-nazad, ali ne i da se rotiraju.
- Mišići: Mišićno tkivo građeno je od velikog broja fleksibilnih vlakana koja omogućavaju pokrete tela. Zahvaljujući mišićima možemo održavati pravilan položaj tela, kretati se i mirovati. Dok pojedini mišići učestvuju u zahtevnijim pokretima poput trčanja, plesanja ili nošenja tereta, drugi imaju se koriste u preciznim radnjama kao što su pisanje, govor, gutanje i zakopčavanje odeće.
- Ligamenti: Sastavljeni su od čvrstih kolagenskih vlakana i povezuju kosti jedne s drugima. Također pomažu u održavanju stabilnosti zglobova.
- Tetive: Tetive spajaju mišiće s kostima. Izgrađene su od vlaknastog tkiva bogatog kolagenom, što ih čini vrlo otpornim, ali manje elastičnim.
Koji poremećaji zahvataju mišićno-koštani sistem?
Stotine različitih stanja mogu uzrokovati mišićno-koštane probleme. To može uticati na to kako se osoba kreće, govori i komunicira sa svijetom. Neki od najčešćih uzroka mišićno-koštanog bola i problema s kretanjem su:
- Starenje: U prirodnom procesu starenja, kosti gube gustoću. Manje guste kosti mogu dovesti do osteoporoze i preloma kostiju (slomljenih kostiju). Kako starimo, mišići gube masu, a hrskavica počinje da se troši, što uzrokuje bol, ukočenost i smanjeni opseg pokreta. Samim tim, oporavak nakon povreda je sporiji nego u mlađoj dobi.
- Artritis: Bol, upala i ukočenost zglobova posledice su artritisa. Starije osobe imaju veću verovatnoću da razviju osteoartritis zbog trošenja hrskavice u zglobovima, ali to može pogoditi ljude svih dobnih skupina. Druge vrste artritisa, poput reumatoidnog artritisa, ankilozantnog spondilitisa i gihta, također uzrokuju bolove i upalu zglobova.
- Problemi s leđima: Do bolova u leđima i mišićnih grčeva često dolazi zbog povreda, kao što su istegnuća mišića ili diskus hernija. Također, bolesti poput spinalne stenoze i skolioze mogu izazvati promene u građi kičme, što rezultira bolom i smanjenom pokretljivošću.
- Rak: Različite vrste raka, uključujući rak kostiju, utiču na mišićno-koštani sistem. Tumori koji rastu u vezivnom tkivu (sarkomi) mogu uzrokovati bol i probleme s kretanjem.
- Kongenitalne anomalije: Poznate i kao urođene mane, kongenitalne anomalije mogu uticati na izgled, strukturu i funkciju tela. Krivo stopalo je jedan od najčešćih mišićno-koštanih problema koje bebe imaju pri rođenju. Uzrokuje ukočenost i smanjeni opseg pokreta.
- Bolesti: Funkcionisanje kostiju, mišića i vezivnog tkiva može biti poremećeno usled različitih oboljenja. Kod nekih stanja, poput osteonekroze, dolazi do propadanja i odumiranja koštanog tkiva. Postoje i poremećaji kao što su fibrozna displazija i osteogenesis imperfecta (bolest krhkih kostiju), koji povećavaju sklonost kostiju ka lomljenju. Miopatije, odnosno bolesti koje zahvataju skeletne mišiće, obuhvataju više od 30 različitih oblika mišićne distrofije.
- Povrede: Kosti, hrskavica, mišići i vezivna tkiva mogu biti oštećeni različitim vrstama povreda. Neke nastaju zbog prekomjerne upotrebe, poput karpalnog tunela, burzitisa i tendinitisa. Druge, kao što su uganuća, istegnuća, prelomi i povrede tetiva i ligamenata, obično su posledica nezgoda ili trauma.
Koliko su učestale bolesti mišićno-koštanog sistema?
Povremeni bolovi u mišićima i zglobovima su česti kod svih ljudi. Bol u leđima, posebno u donjem delu, spada među najčešće mišićno-koštane poremećaje. Više od 80% ljudi u Sjedinjenim Državama iskusi bol u leđima u nekom trenutku svog života. Artritis je također vrlo čest. Više od 54 miliona odraslih u SAD-u ima ovaj poremećaj. Svake godine dolazi do miliona slučajeva preloma, uganuća i drugih povreda, ali se većina ljudi uspešno oporavi bez dugoročnih komplikacija.
Kako brinuti o zdravlju kostiju i mišića?
Najbolji način da se očuva zdravlje mišićno-koštanog sistema jeste briga o općem zdravlju organizma. Za održavanje zdravih kostiju i mišića mogu se primeniti sledeće mere:
- Redovno bavljenje fizičkom aktivnošću, uključujući i snagu i kardio vježbe, doprinosi jačanju mišića koji štite i podržavaju zglobove.
- Spavajte dovoljno kako bi se vaše kosti i mišići mogli zaceliti i obnoviti.
- Održavajte zdravu telesnu težinu. Prekomerna težina vrši pritisak na vaše kosti i zglobove, što dovodi do niza zdravstvenih problema. Ako imate prekomernu telesnu težinu, razgovarajte sa svojim lekarom o zdravom planu mršavljenja.
- Birajte zdravu i uravnoteženu ishranu bogatu voćem i povrćem, nemasnim proteinima i mlečnim proizvodima kako biste ojačali kosti.
- Prestanite pušiti i izbegavajte duhan. Pušenje smanjuje protok krvi u telu. Vašim kostima, mišićima i mekim tkivima potreban je adekvatan protok krvi da bi ostali zdravi.
- Idite redovno na medicinske preglede i pridržavajte se preporučenih zdravstvenih kontrola. Osobe starije od 65 godina trebaju se konsultovati s lekarom u vezi s merenjem gustine kostiju.
Kada se trebate obratiti lekaru?
Svaka osoba koja osjeti bol, otok, ukočenost, smanjen opseg pokreta ili poteškoće pri kretanju treba se obratiti lekaru. Ako se bilo koja od ovih promena pojavi iznenada, odmah potražite medicinsku pomoć. Iznenadni problemi mogu biti znak ozbiljnog stanja. Povremeni bolovi u mišićima su uobičajeni kod većine ljudi. Iako se sve povrede, uganuća i prelomi ne mogu izbeći, zdravlje mišićno-koštanog sistema može se očuvati. Briga o općem zdravlju pomaže u smanjenju rizika od bolesti i povreda. Održavanje općeg zdravlja pomoći će vam da se brže oporavite u slučaju povrede. Redovnim posetama lekaru, kontrolom telesne težine i dobrom brigom o sebi možete zaštititi svoje kosti i mišiće, koji zauzvrat nastavljaju štititi vaše telo.