Šta je geografska atrofija? Koji su simptomi i kako se liječi? U ovom članku objasnit ćemo šta je geografska atrofija, koji su njeni simptomi i kako se liječi. Geografska atrofija je uznapredovali oblik bolesti oka koji slabi centralni vid. Osobe s ovom bolešću mogu teže čitati, voziti i prepoznavati lica. Rizik od nastanka bolesti može se smanjiti, a danas postoje i lijekovi koji mogu usporiti njeno napredovanje.
Šta je geografska atrofija?
Geografska atrofija je medicinski naziv za uznapredovali stadij suhe makularne degeneracije povezane sa starenjem. Makularna degeneracija je bolest oka koja zahvata makulu, dio mrežnjače odgovoran za centralni vid. Ova bolest utiče na sposobnost da jasno vidimo ono što se nalazi direktno ispred nas. Međutim, periferni vid, odnosno vid sa strane, uglavnom ostaje očuvan.
Geografska atrofija najčešće zahvata oba oka. Kod osoba s
ovom bolešću mogu se pojaviti slijepe tačke u centralnom vidnom polju, a vid
postepeno postaje slabiji.
Koliko je geografska atrofija česta?
Procjenjuje se da više od 8 miliona ljudi širom svijeta ima
geografsku atrofiju. Ona se javlja kod približno 20% osoba koje imaju makularnu
degeneraciju povezanu sa starenjem.
Koji su simptomi geografske atrofije?
Najčešći simptomi geografske atrofije su:
- Slabljenje
vida i smanjena jasnoća slike.
- Poteškoće
pri čitanju, vožnji, ručnom radu i drugim aktivnostima za koje je potreban
jasan centralni vid.
- Pojava
tamne ili slijepe tačke u sredini vidnog polja.
- Otežan
vid pri slabom osvjetljenju.
- Boje
izgledaju blijedo i manje izraženo.
Geografska atrofija predstavlja uznapredovali stadij
makularne degeneracije. U ranijim fazama bolesti simptomi mogu biti gotovo
neprimjetni, posebno ako je zahvaćeno samo jedno oko.
Koji su uzroci geografske atrofije?
Geografska atrofija nastaje u završnom stadiju suhe makularne degeneracije povezane sa starenjem. Tačan uzrok ove bolesti još uvijek nije u potpunosti poznat. Istraživači smatraju da određeni dio imunološkog sistema, poznat kao sistem komplementa, može imati važnu ulogu u njenom nastanku.
Također, genetski faktori i uticaji iz okoline mogu doprinijeti razvoju bolesti. Geografska atrofija nije zarazna bolest i ne može se prenijeti s jedne osobe na drugu.
Ko ima veći rizik od razvoja geografske atrofije?
Geografska atrofija može se pojaviti kod svakoga, ali
neke osobe imaju veći rizik od razvoja ove bolesti.
U rizične grupe spadaju:
- Osobe
starije od 60 godina.
- Osobe
bijele rase.
- Osobe
sa svijetlom bojom očiju.
- Osobe
koje u porodici imaju članove s makularnom degeneracijom ili drugim
nasljednim bolestima oka.
- Osobe
koje puše ili su ranije pušile.
- Osobe
koje ne jedu dovoljno voća i povrća. Tamnozeleno lisnato povrće posebno je
korisno za zdravlje očiju.
- Osobe
koje provode mnogo vremena na suncu.
- Osobe
koje imaju vidnu oštrinu 20/200 ili slabiju, u poređenju s normalnom
vidnom oštrinom od 20/20.
Ostali faktori koji mogu povećati rizik od razvoja
geografske atrofije su:
- Nepravilna
ishrana.
- Gojaznost.
- Visok
krvni pritisak.
- Povišen
holesterol.
- Dijabetes.
- Koronarna
bolest srca.
Koje su posljedice geografske atrofije?
Gubitak vida uzrokovan geografskom atrofijom je trajan.
Slabljenje centralnog vida može otežati svakodnevne aktivnosti kao što su:
- Čitanje.
- Vožnja.
- Prepoznavanje
lica.
- Bavljenje
raznim hobijima, ručnim radom i drugim svakodnevnim aktivnostima.
Kako se dijagnosticira geografska atrofija?
Geografska atrofija se otkriva pregledom kod oftalmologa i dodatnim pretragama. Ljekar će prvo razgovarati s pacijentom o simptomima, ranijim bolestima i bolestima oka u porodici. Nakon toga obavlja pregled i, prema potrebi, dodatne pretrage.
Koje se pretrage rade za otkrivanje geografske atrofije?
Za postavljanje dijagnoze oftalmolog može preporučiti
sljedeće pretrage:
- Autofluorescencija
očnog dna: Snimanje mrežnjače koje pomaže ljekaru da uoči promjene na oku,
bez upotrebe kontrastne boje.
- Optička
koherentna tomografija (OCT): Bezbolno snimanje koje omogućava detaljan
pregled mrežnjače.
- Mikroperimetrija:
Pregled kojim se provjerava koliko dobro različiti dijelovi mrežnjače
reaguju na svjetlost.
- Multifokalna
elektroretinografija: Pregled kojim se provjerava kako mrežnjača reaguje
na svjetlost.
Kako se liječi geografska atrofija?
Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila je prve lijekove za liječenje geografske atrofije. Lijekovi pegcetacoplan i avacincaptad pegol mogu usporiti napredovanje bolesti. Primjenjuju se injekcijom direktno u oko, najčešće jednom mjesečno ili svaka dva mjeseca, zavisno od lijeka i plana liječenja. Ovi lijekovi ne mogu vratiti već izgubljeni vid, ali mogu pomoći da bolest sporije napreduje.
Oftalmolog može preporučiti i druge načine koji pacijentima
olakšavaju svakodnevni život.
To uključuje:
- Rehabilitacija vida: Korištenje posebnih naočala, lupa i drugih pomagala koja osobama sa slabijim vidom olakšavaju čitanje i svakodnevne aktivnosti.
- AREDS2 dodaci prehrani: Sadrže lutein, zeaksantin, vitamin E, cink i bakar. Kod nekih osoba s makularnom degeneracijom mogu pomoći u usporavanju napredovanja bolesti. Prije upotrebe potrebno je posavjetovati se s oftalmologom. Starija formula AREDS1 sadržavala je beta-karoten, koji može povećati rizik od raka pluća kod pušača.
- Ugradnja minijaturnog teleskopa (IMT): Tokom operacije prirodna očna leća zamjenjuje se malim teleskopom. On povećava sliku i usmjerava je na zdravije dijelove mrežnjače, što nekim pacijentima može olakšati vid.
Koje su nuspojave liječenja geografske atrofije?
Lijekovi pegcetacoplan i avacincaptad pegol relativno su
novi, pa se njihova djelotvornost i mogući rizici još uvijek prate i istražuju.
Moguće nuspojave su:
- Bol
u oku.
- Krvarenje
na površini oka.
- Pojava
sitnih tačkica ili mrlja koje plutaju pred očima.
- Stvaranje
novih, abnormalnih krvnih sudova u oku.
Šta očekivati ako imate geografsku atrofiju?
Geografska atrofija može dovesti do trajnog slabljenja vida. Bolest ne napreduje jednako kod svih osoba. Kod nekih se vid pogoršava sporije, a kod drugih brže. Novi lijekovi pokazuju dobre rezultate u usporavanju bolesti i pružaju novu nadu pacijentima.
Geografska atrofija nije smrtonosna bolest i ne utiče na
dužinu života.
Može li se geografska atrofija spriječiti?
Geografska atrofija ne može se potpuno spriječiti, ali
zdravim načinom života može se smanjiti rizik od njenog nastanka.
Rizik se može smanjiti na sljedeće načine:
- Ne
pušiti, a ako pušite, pokušati prestati.
- Držati
pod kontrolom dijabetes, visok krvni pritisak, gojaznost i povišen
holesterol.
- Nositi
sunčane naočale s UV zaštitom.
- Koristiti
zaštitne naočale tokom poslova, sporta i drugih aktivnosti pri kojima
postoji rizik od povrede oka.
- Zdravo
se hraniti i redovno biti fizički aktivan.
Kada se javiti ljekaru?
Oftalmolog će vam preporučiti koliko često trebate dolaziti na kontrolne preglede. Ako primijetite bilo kakve promjene vida, obratite se oftalmologu.
U slučaju naglog gubitka vida ili jake boli u oku, potrebno
je odmah potražiti medicinsku pomoć.
Koja pitanja postaviti ljekaru?
Tokom pregleda možete postaviti sljedeća pitanja:
- Da
li imam geografsku atrofiju ili neku drugu bolest oka?
- Koje
pretrage trebam uraditi?
- Da
li su novi lijekovi za geografsku atrofiju odgovarajući za mene?
- Koliko
često trebam dolaziti na kontrolne preglede?
- Mogu
li učestvovati u nekom kliničkom istraživanju?
- Na
koje promjene vida trebam obratiti pažnju?
- Postoje li pomagala ili druge vrste podrške koje mi mogu olakšati svakodnevni život?