U našem članku pod naslovom „Šta je koagulopatija (poremećaj zgrušavanja krvi)? Koji su njeni simptomi? Kako se liječi?”, govorit ćemo o detaljima ovog stanja. Koagulopatija nastaje kada postoji problem u procesu stvaranja krvnih ugrušaka; obično je riječ o problemu s proteinima koji učestvuju u tom procesu. Uzroci uključuju poremećaje krvarenja kao što su hemofilija i von Willebrandova bolest. U terapiji se koriste svježe zamrznuta plazma i koncentrati faktora zgrušavanja kako bi se nadoknadili proteini koji organizmu nedostaju.
Šta je koagulopatija?
Koagulopatija podrazumijeva probleme s načinom na koji tijelo stvara krvne ugruške. Krv se zgrušava kako bi se zaustavilo krvarenje nakon povrede. Proces stvaranja ugruška naziva se hemostaza.
U ovom procesu važnu ulogu imaju dva osnovna mehanizma. Trombociti se prvo skupljaju na mjestu povrede i stvaraju privremeni čep kako bi zaustavili krvarenje. Nakon toga se aktiviraju određeni proteini koji zajedno formiraju čvrstu fibrinsku mrežu oko tog čepa. Ti proteini nazivaju se faktorima zgrušavanja, odnosno faktorima koagulacije. Da bi se stvorio stabilan i čvrst krvni ugrušak, potrebni su i trombociti i fibrin.
Poremećaji trombocita nastaju kada ćelije koje imaju važnu ulogu u zaustavljanju krvarenja ne funkcionišu kako treba. Kod drugih koagulopatija problem je uglavnom povezan sa nedostatkom određenih proteina ili njihovom nepravilnom funkcijom.
Koagulopatija ne znači uvijek da je stanje hitno. Ali, ako dođe do većeg gubitka krvi, može biti potrebna hitna medicinska pomoć. U slučaju da se primijete simptomi koji mogu ukazivati na poremećaj krvarenja, potrebno je javiti se ljekaru. Potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć ako krvarenje ne prestane.
Koji su simptomi koagulopatije?
Kod koagulopatije može se primjetiti duže krvarenje nakon posjekotine ili povrede. Međutim, problem se ne mora uvijek vidjeti spolja, jer se krvarenje može biti i unutrašnje. To unutrašnje krvarenje može izgledati i osjećati se drugačije od obične rane ili posjekotine.
Simptomi na koje treba obratiti pažnju su:
- Često krvarenje iz nosa ili krvarenje desni uprkos održavanja dobre oralne higijene.
- Široko rasprostranjene modrice (znak krvarenja ispod kože).
- Obilno menstrualno krvarenje (menstruacije koje traju duže od sedam dana, zahtijevaju mijenjanje uložaka ili tampona češće od svaka dva sata ili uključuju ugruške veće od 2,5 centimetra).
- Zglobovi mogu biti otečeni, topliji nego inače, ukočeni i mogu se javiti poteškoće pri pokretanju zglobova.
- Pljuvanje, povraćanje ili iskašljavanje krvi (može izgledati crveno, ružičasto i pjenasto ili poput taloga kafe).
- Crna, katranasta stolica.
- Glavobolje, gubitak vida ili konfuzija (mogu biti znaci krvarenja u mozgu).
Koji su uzroci koagulopatije?
Koagulopatija nastaje kada postoji problem u procesu zgrušavanja krvi. Ovo stanje se obično javlja uslijed nedovoljne količine određenog proteina (faktora zgrušavanja) potrebnog za stvaranje stabilnog ugruška.
Različita stanja, uključujući i poremećaje krvarenja, određene situacije, kao i neki lijekovi, mogu uticati na normalno zgrušavanje krvi. To uključuje sljedeće:
- Rak, posebno neke vrste leukemije.
- Diseminovana intravaskularna koagulacija.
- Hemofilija.
- Lijekovi kao što su heparin, varfarin, drugi antikoagulansi, pa čak i aspirin.
- Poremećaji trombocita koji mogu biti nasljedni, ali se mogu javiti i kasnije kao dio autoimune bolesti.
- Rijetki nedostaci faktora zgrušavanja koji također mogu biti nasljedni, ali se mogu razviti i kasnije zbog autoimunih bolesti.
- Teška oboljenja jetre.
- Von Willebrandova bolest.
- Nedostatak vitamina K.
Neka od ovih stanja, kao što je diseminovana intravaskularna koagulacija, mogu biti opasna po život ako se odmah ne liječe. Druga, poput hemofilije, predstavljaju hronična stanja koja zahtijevaju praćenje i liječenje tokom cijelog života.
Šta povećava rizik od koagulopatije?
Neke koagulopatije su nasljedne. To znači da je rizik veći ako u porodici postoji historija ove bolesti.
Upotreba lijekova za razrjeđivanje krvi, kao što su heparin ili varfarin, također može povećati rizik. Ovi lijekovi sprečavaju stvaranje opasnih ugrušaka, ali mogu dovesti do prekomjernog krvarenja u slučaju povrede.
Trebali biste pričati sa svojim ljekarom kako biste bili sigurni da li lijekovi za razrjeđivanje krvi koje koristite povećavaju rizik od krvarenja.
Koje komplikacije može izazvati koagulopatija?
Veliki gubitak krvi može biti opasan po život ako se liječenje ne započne na vrijeme. Zbog toga je kod znakova jačeg krvarenja potrebno odmah otići u hitnu službu. Krvarenje u zglobovima i slične vrste krvarenja obično nisu opasne po život, ali s vremenom mogu izazvati trajne tegobe, kao što su hronična bol i ograničena pokretljivost zgloba.
Kako se postavlja dijagnoza koagulopatije?
Ljekar će prvo provjeriti postoje li znakovi krvarenja i razgovarati s pacijentom o njegovom zdravstvenom stanju i ranijim bolestima. Može pitati i o porodičnoj anamnezi, kao i o lijekovima koje pacijent koristi.
Za dijagnozu koagulopatije ljekar može zatražiti sljedeće krvne pretrage:
- Kompletna krvna slika.
- Test fibrinogena.
- Protrombinsko vrijeme (PT).
- Parcijalno tromboplastinsko vrijeme (PTT).
Nekada su rezultati ovih pretraga dovoljni da ljekar utvrdi zbog čega dolazi do krvarenja. U drugim slučajevima, ovi nalazi mogu pomoći ljekaru da lakše procijeni koji su uzroci najvjerovatniji. Ako se ni tada ne može sa sigurnošću utvrditi razlog krvarenja, mogu biti potrebne dodatne pretrage.
Kako se liječi koagulopatija?
Način liječenja zavisi od toga koliko je krvarenje ozbiljno i zbog čega je do njega došlo. Ako je riječ o hitnom stanju, prvo je potrebno zaustaviti krvarenje. U mnogim slučajevima pacijent dobija terapiju kojom se nadoknađuje faktor zgrušavanja koji mu nedostaje ili ne funkcioniše kako treba. Takva terapija se može dati putem infuzije ili transfuzije, a nekada i u obliku lijekova koji se piju.
U liječenju se mogu koristiti:
- antifibrinolitici,
- koncentrati faktora zgrušavanja,
- krioprecipitat,
- desmopresin,
- svježe zamrznuta plazma,
- transfuzija trombocita,
- protamin sulfat,
- vitamin K.
Ako pacijent ima stanje koje povećava rizik od krvarenja tokom operacije, ljekar može unaprijed dati odgovarajuću terapiju kako bi se taj rizik smanjio i krvarenje lakše kontrolisalo.
Kada se treba obratiti ljekaru zbog koagulopatije?
Trebali biste zakazati pregled kod ljekara ako primijetite simptome poremećaja krvarenja. Obratite pažnju na znakove kao što su sklonost modricama i često krvarenje iz nosa.
Ako dođe do jačeg krvarenja ili većeg gubitka krvi, potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć. Obratite pažnju na sljedeće znakove:
- Krvarenje iz rana koje ne prestaje uprkos primjeni snažnog pritiska.
- Krvarenje tokom trudnoće (kontaktirajte ginekologa, jer to ponekad može biti očekivana pojava).
- Osjećaj vrtoglavice, slabosti ili konfuzije.
- Novonastalo bljedilo kože ili sluznice donjih kapaka.
- Povraćanje krvi ili stolica koja sadrži krv ili izgleda poput katrana.
Šta očekivati kod koagulopatije?
Koagulopatija nema isti tok kod svih pacijenata. Sve zavisi od uzroka krvarenja i od toga koliko je krvi izgubljeno.
Postoje terapije koje pomažu osobama koje imaju dugotrajne probleme sa zgrušavanjem krvi. U slučaju jakog krvarenja mogu se koristiti i hitne terapije, kao što su svježe zamrznuta plazma i faktori zgrušavanja, koje mogu spasiti život.
Koagulopatija nije ista kod svakog pacijenta. Nekima je potrebno liječenje i praćenje tokom cijelog života kako bi se krv pravilno zgrušavala. Kod drugih se može pojaviti kao hitno stanje koje zahtijeva brzo liječenje. Ako se pojavi neobično krvarenje, važno je obratiti se ljekaru.
Ako se poremećaj otkrije na vrijeme, hronični problemi sa krvarenjem mogu se lakše držati pod kontrolom. Kod velikog gubitka krvi ili znakova unutrašnjeg krvarenja treba što prije potražiti hitnu medicinsku pomoć.