Šta je hipoplazija zubne cakline? Zašto nastaje i kako se liječi? U ovom članku ćemo govoriti o hipoplaziji zubne cakline, njenim uzrocima i liječenju. Hipoplazija cakline znači da zub nema dovoljno zaštitnog sloja. Zbog toga se zubi lakše mogu pokvariti, istrošiti ili oštetiti. Liječenje pomaže da se zubi zaštite i da bolje izgledaju.
Šta je hipoplazija zubne cakline?
Hipoplazija cakline je stanje u kojem se zubna caklina ne razvije pravilno. Zbog toga može biti veoma tanka ili je na nekim dijelovima zuba uopšte nema. Zubna caklina je tvrdi sloj koji prekriva zub. Ona štiti osjetljive unutrašnje dijelove zuba, kao što su dentin i zubna pulpa.
Kod hipoplazije, caklina se nije dovoljno razvila još od početka. Ne troši se kasnije kao kod erozije. Neke bolesti ili vanjski faktori mogu uticati na njen razvoj prije nego što zubi izrastu.
Hipoplazija može zahvatiti mliječne zube, stalne zube ili oboje. Caklina može biti tanka na jednom zubu, može nedostajati na nekim dijelovima ili može biti zahvaćeno više zuba.
Koliko je česta hipoplazija zubne cakline?
Problemi s razvojem zubne cakline su česti. Jedan od najčešćih uzroka hipoplazije cakline je stanje koje se zove amelogenesis imperfecta. U zemljama u razvoju javlja se kod otprilike 1 od 700 osoba. U Sjedinjenim Američkim Državama je rjeđa i javlja se kod oko 1 od 14.000 osoba.
Ovi brojevi ne pokazuju sve moguće uzroke koji mogu uticati na razvoj cakline.
Koji su simptomi hipoplazije zubne cakline?
Mogu se javiti:
- Udubljenja, brazde ili pukotine na zubima.
- Istrošeni ili polomljeni zubi.
- Žute ili smeđe mrlje na zubima.
- Bijele mrlje na zubima.
- Osjetljivost na topla i hladna jela ili pića.
Koji su uzroci hipoplazije zubne cakline?
Ako osoba ima hipoplaziju cakline, to znači da je nešto ometalo njen normalan razvoj. Kod mliječnih zuba caklina počinje da se razvija još tokom trudnoće i nastavlja se razvijati nakon rođenja. Kod stalnih zuba razvoj cakline počinje nakon rođenja i traje otprilike do osme godine.
Caklina se na svakom zubu razvija u različito vrijeme. Zato neki zubi mogu imati vrlo malo cakline ili je uopšte nemati, dok drugi zubi mogu biti potpuno normalni.
Nasljedna stanja
Neka rijetka nasljedna stanja mogu izazvati hipoplaziju cakline. U tim slučajevima dijete naslijedi određene gene od jednog ili oba roditelja, zbog čega caklina može biti veoma tanka ili se uopšte ne razviti.
Sindromi koji mogu biti povezani s hipoplazijom cakline su:
- Amelogenesis imperfecta
- DiGeorgeov sindrom
- Ellis-van Creveldov sindrom
- Heimlerov sindrom
- Otodontalni sindrom
- Seckelov sindrom
- Treacher-Collinsov sindrom
- Usherov sindrom
Faktori iz okoline
Različiti faktori mogu uticati na razvoj cakline tokom trudnoće, ali i nakon rođenja.
Problemi tokom trudnoće mogu uticati na razvoj mliječnih zuba prije nego što se beba rodi.
Hipoplazija cakline može se javiti i ako majka:
- Ima dijabetes u trudnoći.
- Nema dovoljno vitamina D.
- Nema mogućnost da ide kod ljekara tokom trudnoće.
- Puši.
Razvoj cakline mogu poremetiti i:
- Povrede zuba.
- Nedovoljan unos vitamina A, C ili D.
- Nedovoljan unos kalcija.
- Virusne i bakterijske infekcije.
- Neke bolesti, kao što su bolesti jetre, cerebralna paraliza i celijakija.
Koje probleme može izazvati hipoplazija cakline?
Zubi s manje cakline slabije su zaštićeni. Zbog toga mogu postati mekši i lakše se trošiti. Mogu se javiti sljedeći problemi:
- Karijes.
- Trošenje cakline (erozija zuba).
- Nepravilan zagriz.
- Smeđa boja zuba.
- Jaka osjetljivost ili bol u zubima. Čak i pranje zuba može boljeti.
- Osoba može biti zabrinuta i nesigurna zbog svog osmijeha.
Kako se otkriva hipoplazija cakline?
Tokom pregleda zubar će provjeriti ima li na zubima udubljenja ili bijelih mrlja. To mogu biti znakovi hipoplazije cakline.
Dijete treba prvi put odvesti zubaru u roku od šest mjeseci nakon što izraste prvi zub ili prije prvog rođendana. Na tom pregledu zubar će provjeriti kako se zubi razvijaju i ima li znakova hipoplazije cakline.
Ako se problem otkrije rano, zubar može zaštititi zube prije nego što se pojave karijes ili promjena boje.
Kako se liječi hipoplazija cakline?
Na početku zubar može samo pratiti stanje zuba. Liječenje se može preporučiti ako su zubi oštećeni ili bi se mogli oštetiti. Može pomoći i ako osobi ili djetetu smeta izgled zuba.
Tretmani mogu uključivati sljedeće supstance, alate i postupke:
- Kazein-fosfopeptid-amorfni kalcijum-fosfat (CPP-ACP): Na zube se nanose minerali koji pomažu da gleđ bude jača.
- Dentalni bonding (lijepljenje kompozita): Smolom u boji zuba prekrivaju se zubi koji su okrnjeni, napukli ili su promijenili boju.
- Zubne krunice: Navlake u obliku zuba koje prekrivaju i štite slabe ili oštećene zube.
- Zubne ispune (plombe): Nakon uklanjanja karijesa, stomatolog popunjava nastalu rupicu plombom. Plombe mogu biti od različitih materijala, poput metala, plastike ili stakla. Koriste se i za popravku napuklih, slomljenih ili istrošenih dijelova zuba.
- Zubne fasete (veniri): Tanke ljuspice koje se stavljaju na prednju stranu zuba da bi se prekrile promjene boje, okrnjeni dijelovi i druge nepravilnosti.
- Mikroabrazija gleđi: Postupak kojim se uklanjaju žute i smeđe mrlje s gleđi.
- Infiltracija smolom: Na zube se nanosi smola kako bi bijele mrlje bile manje vidljive.
- Izbjeljivanje: Gelom se posvjetljuju zubi kako bi razlika između boje zuba i bijelih mrlja bila manja.
Može li se hipoplazija gleđi ispraviti?
Kod hipoplazije gleđi, gleđ koja nedostaje ne može ponovo izrasti. Ipak, stomatolog može pomoći da se zubi zaštite i ublaže problemi koje ovo stanje uzrokuje.
Gleđ je čvrst sloj koji štiti zube. Omogućava nam da žvačemo tvrdu hranu i jedemo ili pijemo toplo i hladno bez bolova u zubima. Međutim, kada se gleđ jednom izgubi, ne može se obnoviti niti ponovo izrasti.
Stoga se tretman fokusira na očuvanje postojeće gleđi, jačanje zuba i zaštitu osmijeha.
Kako se brinuti o zubima kod hipoplazije gleđi?
Ako imate hipoplaziju gleđi, stomatolog vam može dati savjete kako da zaštitite i sačuvate zube. Može vam preporučiti:
- Redovno čišćenje zuba kod stomatologa, dva puta godišnje.
- Liječenje problema koji mogu dovesti do trošenja zuba, poput škrgutanja zubima.
- Dobru higijenu usta i zuba, što uključuje pranje zuba dva puta dnevno i svakodnevno korištenje zubnog konca.
- Pranje zuba mlakom vodom ako su jako osjetljivi.
- Hranu koja sadrži vitamine potrebne za jake zube, poput vitamina A i D.
- Hranu i pića bogata kalcijem, poput sira i mlijeka.
Koju hranu treba izbjegavati?
Treba izbjegavati ili smanjiti unos hrane i pića koji mogu ostaviti mrlje na gleđi ili je oštetiti. To uključuje:
- Slatku hranu, uključujući slatkiše i hranu bogatu škrobom koja se može lijepiti za zube.
- Zaslađena pića, uključujući gazirana pića i voćne sokove s dodanim šećerom.
- Hranu i pića koja isušuju usta, poput kafe, čaja i alkohola.
- Ljepljivu hranu, poput karamela.
- Kiselu hranu, uključujući citrusno voće.
Stomatolog može provjeriti šta redovno jedete i pijete. Ako nešto od toga šteti zubima, može vam predložiti druge namirnice i pića.
Hipoplazija gleđi traje cijeli život, pa je važno da i vi i vaš stomatolog pažljivo pratite stanje zuba. Ipak, manje gleđi ne znači da ne možete imati zdrave zube. Pitajte stomatologa kako da sačuvate gleđ koju imate. Ako vam smeta izgled osmijeha, možete se raspitati i o estetskim zahvatima koji mogu poboljšati izgled zuba.