U našem članku pod naslovom „Što je disgeuzija? Koji su njeni simptomi? Kako se liječi?” istražit ćemo detalje ovog stanja. Disgeuzija je poremećaj osjeta okusa. Osobe s tim stanjem svu hranu doživljavaju kao hranu metalnog, slatkog, kiselog ili gorkog okusa. Mnogi čimbenici – poput pušenja, zdravstvenih stanja, lijekova ili loše oralne higijene – mogu uzrokovati disgeuziju. Liječenje zavisi od osnovnog uzroka i može uključivati prestanak pušenja, prilagođavanje terapije te poboljšanje oralne higijene.
Što je disgeuzija?
Disgeuzija je poremećaj koji utiče ne osjet okusa. Osobe s ovim stanjem često navode da sve što jedu ima metalan, ustajao ili gorak okus. Disgeuzija nije ozbiljno zdravstveno stanje, no može utjecati na apetit i kvalitetu života. Liječnici nekada za ovo stanje koriste i naziv „parageuzija”.
Disgeuzija se razlikuje od ageuzije, koja označava gubitak osjeta okusa.
Je li disgeuzija česta pojava?
Prema istraživanjima, približno 17 % stanovnika Sjedinjenih Američkih Država tokom života doživi ovaj poremećaj osjeta okusa.
Koji su simptomi disgeuzije?
Simptomi disgeuzije mogu se razlikovati od osobe do osobe. Hrana često ima neuobičajen ili izmijenjen okus, a najčešće se javljaju sljedeće tegobe:
- Sva hrana ima metalan ili gorak okus.
- Hrana koja je inače slatka ili slana više nema takav okus.
- Hrana koja je nekad bila ukusna sada ima loš okus, a ponekad čak i okus kao da je pokvarena.
- Neugodan okus u ustima prisutan je čak i kada ništa niste jeli.
Koji su uzroci disgeuzije?
Brojni faktori mogu dovesti do razvoja ovog stanja, uključujući:
- Starenje: Osjet okusa mijenja se s godinama.
- Lijekovi: Mnogi lijekovi mogu utjecati na osjet okusa, uključujući bezreceptne lijekove protiv alergija te lijekove na recept, poput antibiotika, antidepresiva i kemoterapeutika.
- Zubne proteze: Ako je potrebna proteza koja prekriva meko nepce, takva pomagala mogu utjecati na receptore okusa i promijeniti okus hrane.
- Loša oralna higijena.
- Korištenje duhanskih proizvoda.
- Posebna zdravstvena stanja.
Koja zdravstvena stanja mogu uzrokovati disgeuziju?
Mnoga stanja mogu uzrokovati ovaj poremećaj a neka od njih su:
- Suha usta: Suha usta nastaju kada žlijezde slinovnice, uslijed nedovoljnog unosa tekućine, proizvode manju količinu sline.
- Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB): Prodiranje želučane kiseline u usnu šupljinu može promijeniti osjet okusa, zbog čega se kod nekih osoba s GERB-om kao posljedica javlja disgeuzija.
- Rak glave i vrata: Rak i liječenje raka, poput kemoterapije ili radioterapije, mogu utjecati na osjet okusa.
- Infekcije: Virusne infekcije kao što su obična prehlada, gripa ili COVID-19 utječu na osjet okusa.
- Upala: Svako stanje koje uzrokuje upalu jezika može utjecati na receptore za okus i sam osjet okusa.
- Metabolički poremećaji: Dijabetes, hipotireoza, bolesti bubrega, bolesti jetre i druga metabolička stanja mogu uzrokovati disgeuziju.
- Oštećenje živaca: Osjetom okusa upravljaju određeni živci. Ako se oni oštete tokom operacije uha ili vrata, njihova funkcija može biti narušena, što može dovesti do pojave disgeuzije.
- Neurološki poremećaji: Alzheimerova bolest, Parkinsonova bolest i multipla skleroza (MS) također se povezuju sa disgeuzijom.
- Trudnoća: Disgeuzija je česta pojava tijekom trudnoće, a obično je uzrokovana naglim promjenama razine hormona. Simptomi često nestaju sami od sebe nakon prvog tromjesečja.
- Traumatska ozljeda mozga: Oštećenje nosne sluznice, mirisnog živca ili dijela mozga odgovornog za obradu okusa uslijed traumatske ozljede mozga može uzrokovati disgeuziju.
- Nedostatak vitamina ili minerala: Osobe s nedostatkom cinka ili vitamina B skupine, posebice, sklonije su pojavi disgeuzije.
Kako se postavlja dijagnoza disgeuzije?
Liječnik prvo obavlja fizikalni pregled i postaviti pitanja o vašim simptomima. Također može tražiti da se obave sljedeće pretrage:
- Test prepoznavanja mirisa: Budući da su okus i miris međusobno usko povezani, liječnik može procijeniti sposobnost prepoznavanja različitih mirisa kako bi utvrdio postoji li gubitak njuha.
- Testovi praga osjeta okusa: Ovim testovima provjerava se kada osoba počinje osjećati određeni okus.
- Pretrage krvi: Liječnik može zatražiti kompletnu krvnu sliku te pretrage za provjeru razine kalija, kalcija, željeza i vitamina B12.
- Slikovne pretrage: Ponekad slikovne pretrage kao što su rendgensko snimanje, CT ili MR mogu pomoći liječniku da utvrdi postoje li izrasline ili druge fizičke promjene koje utječu na osjet okusa.
Kako se liječi disgeuzija?
Liječenje ovisi o temeljnom uzroku disgeuzije. Primjerice, ako je ovaj poremećaj uzrokovan određenim lijekom, promjena terapije može biti od pomoći. Ako na osjet okusa i mirisa utječe virusna infekcija – poput bolesti COVID-19 – liječnik može preporučiti trening osjeta mirisa.
Istraživanja pokazuju da miris čini približno 80 % doživljaja okusa. Nos i grlo povezani su istim dišnim putem, pa miris hrane tokom žvakanja može iz stražnjeg dijela usta doći do nosa. Trening mirisa uključuje svakodnevno udisanje različitih mirisa tokom nekoliko sedmica. Ti mirisi s vremenom potiču olfaktorni sistem u mozgu i pomažu u obnavljanju sposobnosti prepoznavanja mirisa.
Što očekivati kod disgeuzije?
Ono što se može očekivati ovisi o osnovnom uzroku ovog poremećaja. U većini slučajeva disgeuzija nestaje sama od sebe nakon što liječnik utvrdi njen uzrok. Naprimjer, ako je uzrok pušenje, prestanak pušenja uklonit će taj problem. Ako je uzrok određeni lijek, promjena terapije može biti od pomoći.
Ipak, disgeuzija ponekad može biti posljedica neke hronične bolesti ili lijeka koji nije moguće zamijeniti. U takvim situacijama disgeuzija može potrajati, ali postoje različiti načini za ublažavanje neugodnog okusa u ustima.
Kako se može smanjiti rizik od disgeuzije?
Rizik se može smanjiti:
- Izbjegavanjem pušenja.
- Unosom dovoljne količine tečnosti bez šećera i kofeina.
- Zaštitom od traumatskih ozljeda mozga ili virusnih infekcija.
- Obratite pažnju na promjene u osjetu okusa. Ako neka hrana odjednom ima drugačiji okus, razmislite je li se nedavno pojavilo nešto novo, da li ste počeli uzimati novi lijek ili konzumirati hranu koju ranije niste probali.
Kako osoba s disgeuzijom može ublažiti svoje tegobe?
Disgeuzija se najčešće povlači nakon što liječnik otkrije i liječi njezin uzrok. Do tada se simptomi mogu ublažiti primjenom nekoliko jednostavnih mjera, kao što su:
- Prilagodba prehrane: Kisela hrana, poput agruma, ukiseljenog povrća i hrane s octom, može smanjiti metalni okus u ustima. Treba izbjegavati jako začinjenu, vrlo slatku hranu i namirnice s mnogo konzervansa.
- Održavanje hidratacije: Dovoljan unos tečnosti i napitaka bez kofeina pomaže u sprječavanju suhoće usta, koja može pogoršati disgeuziju.
- Izbjegavanje metala: Umjesto metalnog pribora za jelo i boca za vodu preporučuje se koriščenje staklenih, plastičnih ili keramičkih pribora za jelo.
- Održavanje oralnog zdravlja: Redovno pranje zubi i korištenje zubnog konca mogu pomoći u upravljanju disgeuzijom ili sprječavanju njenog razvoja.
- Ispiranje usta prije jela: Ispiranje usta mješavinom sode bikarbone i vode neutralizira oralnu kiselost, omogućujući hrani da ima pravi okus.
- Isprobavanje leda: Sisanje kockica leda, usitnjenog leda ili smrznutih poslastica bez šećera pomaže u sprječavanju suhoće usta.
- Prestanak pušenja: Prestanak pušenja poboljšava osjet okusa.
Disgeuzija može smanjiti uživanje u omiljenoj hrani. Zbog nje hrana može imati metalan okus, dok slatke namirnice ponekad mogu djelovati kiselo. Uzroci ovog poremećaja mogu biti različiti. Ako primijetite promjene u okusu hrane, preporučuje se da se obratite ljekaru. Iako se neki uzroci ne mogu izbjeći, postoje načini da se ublaži utjecaj disgeuzije na osjet okusa.